Piše: Antonija Dujmović
Zbog usklađivanja s novim Zakonom o sportu, Hrvatski olimpijski odbor krenuo je u proces izmjena i dopuna Statuta te su one 27. veljače na sjednici Skupštine HOO-a i prihvaćene. Ipak, ova će sjednica dugoročno ostati zapamćena prvenstveno po uvođenju odredbe o 40-postotnoj kvoti za podzastupljeni spol u najvišim tijelima naše krovne sportske organizacije. Što sve donosi ova povijesna odluka, pojasnila nam je dopredsjednica HOO-a Morana Paliković Gruden.
“Bila je ovo prava i konstruktivna čestitka za Dan žena, s obzirom na to da su izmjene prihvaćene nekoliko dana ranije. Trenutno su u sportu podzastupljeni spol žene: sportašice, trenerice, sutkinje, menadžerice i sam vrh sportske administracije. Sada je 40-postotna kvota regulirana s nekoliko članaka Statuta što omogućuje da se, kroz određeni proces, načelo ravnopravnosti i praktično realizira”, kaže Paliković Gruden.
Premda je HOO već ranije napravio određene pomake pa su od ukupno četiri dopredsjednička mjesta tri pripala ženama – Blanki Vlašić, Sandi Čorak i Morani Paliković Gruden – brojke o ženama u Skupštini i Vijeću HOO-a ukazuju da su ove statutarne promjene bile nužne.
“U ovom trenutku Skupština broji 126 članova od kojih je 17 žena što je otprilike 13 posto. Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora gospodin Zlatko Mateša u nekoliko je navrata, a na inicijativu Komisije za ravnopravnost spolova HOO-a, pokušao preporukama potaknuti članice na povećanje broja žena u Skupštini. I broj se povećavao, ali nedovoljno brzo. Što se tiče Vijeća HOO-a, trenutno među ukupno 20 članova 6 je žena. Međutim, treba svakako napomenuti da su od 4 potpredsjednika HOO-a 3 žene te da one ujedno čine i ovu žensku šestorku u Vijeću”, kaže.
Dopredsjednica Paliković Gruden smatra kako će se veća zastupljenost žena na mjestima odlučivanja u HOO-u značajno odraziti na žene u sportu ali i općenito na sport u Hrvatskoj.
“Sigurna sam da će se veća zastupljenost žena na mjestima odlučivanja odraziti u prvom redu na vidljivost sportašica, trenerica i sportskih djelatnica i razvoj svijesti u javnosti o tome koliko je značajnih rezultata postignuto u ženskom sportu samo u posljednjih 30 godina. Vidljivost u javnosti, a i priznanje za te rezultate pridonijet će procesu priključivanja djevojaka i djevojčica u sport, a time će sigurno ukupni sport u Hrvatskoj dobiti dodanu vrijednost”, zaključuje.
Ipak, ključno je pitanje možemo li od ove promjene očekivati više senzibiliteta za ženski sport, točnije više ulaganja?
“Naravno. Pretpostavka je da u ženski sport treba uložiti više novaca, ali u ovom trenutku treba istaknuti da se očekuje da i dio sredstava iz marketinških aktivnosti bude preusmjeren u ženski sport koji značajnim rezultatima pridonosi hrvatskom sportu u cjelini.”
Većina članova i članica Vijeća, kao izvršnog tijela HOO-a, dolazi iz redova nacionalnih sportskih saveza čiji su sportovi uključeni u program olimpijskih igara. Žene su na čelu ovih saveza prava rijetkost. Paliković Gruden smatra kako će neminovno doći do promjene i u tom pravcu.
“Statutarna odredba HOO-a o 40-postotnoj kvoti nije samo želja ostavljena na izbor pojedinim sportovima ili sportskim organizacijama. To je u prvom redu obveza koja se mora ugrađivati u dokumente odnosno statute naših članica. Onda ćemo svi zajedno vidjeti koliko sjajnih sportašica, sutkinja, trenerica i menadžerica imamo i koliko njih može doseći najviše funkcije u sportu koje omogućuju donošenje odluka i davanja potpora ženskom sportu. Posebno će se to primijetiti na ženskom timskom sportu”, sasvim je jasna dopredsjednica HOO-a.
Kako je riječ o velikoj i značajnoj promjeni, zanimalo nas je mogu li se očekivati određeni otpori toj ideji i je li opravdan strah da će manjkati interesa i sposobnosti žena za pozicije odlučivanja?
“Sigurna sam da će biti pojedinačnih otpora, ali sam isto tako i sigurna da će se upravo ideja o ravnopravnosti spolova realizirati prvo u području sporta jer dinamika koja vlada u sportu omogućuje da se taj proces brže odvija nego u ostalim javnim područjima. Uostalom i Međunarodni olimpijski odbor kad se odlučio za provedbu Strategije izjednačavanja uvjeta i ravnopravnijih odnosa u sportu, imao je podatke da će taj proces ići brže nego u ostalim dijelovima društva. Nije opravdan strah da će žene imati manje interesa za pozicije odlučivanja, upravo obrnuto, žene u sportu su baš taj dio društva koje će iskoristiti šansu i pokazati koliko znaju i koliko mogu”, poručuje.
Po svemu sudeći, prve konkretne učinke od primjene ovog statutarnog načela mogli bismo očekivati uskoro.
“Mislim da će proces započeti odmah, a vjerujem da će puni učinak ovog statutarnog načela doći do izražaja pri sljedećim redovitim izborima obaveznim za sve naše članice i HOO koji će se održati sljedeće godine u jesen jer naš izborni ciklus završava i započinje nakon ljetnih Olimpijskih igara, a one će biti u ljeto 2024.”
Najnovijom promjenom regulative Hrvatski olimpijski odbor probija led u društvu po pitanju uravnotežene zastupljenosti oba spola. Paliković Gruden je uvjerena kako će to imati reperkusije i na ostale organizacije i sfere društva.
“HOO je s aktivnostima Komisije za ravnopravnost spolova u posljednje 22 godine već i pohvaljen od Europskog olimpijskog odbora kao primjer dobre prakse, a možda je zanimljivo istaknuti da smo u Europi jedino mi i Francuska organizirali Mrežu žena u sportu. Naša Mreža koordinatorica u sportu osnovana je još 2007. godine. Vjerujem da će ove aktivnosti imati pozitivne učinke na razvoj sporta, povećan broj sportaša i organizacija, ali i poslati poruku društvu da se u relativno kratkom vremenu, ali s velikom voljom, ravnopravnost spolova mora i treba uspostaviti. Za Hrvatsku je strateški važno da djelujemo zajedno, ostvarujemo sinergiju i muškarci i žene kako bi stvarali bolje društvo u budućnosti”, zaključuje Morana Paliković Gruden.
Važnost internih tijela za ravnopravnost spolova u organizacijama
HOO-ova Komisija za ravnopravnost spolova u sportu tijelo je koje je potaknulo HOO da krene u smjeru jačanja uloge žena u svojim redovima i od kojeg je potekao prijedlog o minimalnoj 40-postotnoj zastupljenosti jednog spola u svojim redovima. Komisija je tijekom dvadaesetak godina djelovanja i sama prošla simboličan put razvoja – od Komisije za skrb o ženama u sportu, zatim Komisije za žene u sportu da bi došla do svog punog naziva i sadržaja Komisija za ravnopravnost spolova u sportu. Inicirala je i organizirala brojne edukativne projekte i konferencije koji su se odnosili na savladavanje tehnika za nastup u medijima kao i osnaživanje sportašica za zauzimanje pozicija ravnopravnih sa sportašima unutar šire sportske zajednice. Kao primjer, izdvajamo samo neke od projekata:
– Sportašice: Od rezultata do karijere u sportu
– Stanje i perspektive ženskog timskog sporta
– Žene u sportu: Prilike i ograničenja
– Područje sporta: Sigurno mjesto za žene i djevojčice
– Ravnopravnost u sportu u pripremama i treningu
– Sportaši i rodna ravnopravnost u sportu: Pomoć ili prepreka
– Glas žena u sportu
“Potrebno je obaviti veliki posao kako bi se postigla prava i potpuna ravnopravnost, a to znači 50 posto s obzirom na najavu Međunarodnog olimpijskog odbora i Olimpijskog odbora Francuske koji ističu da će se Olimpijske igre 2024. u Parizu, odvijati uz punu ravnopravnost spolova. To prvenstveno znači u broju prijavljenih sportašica u odnosu na sportaše, a onda i dobar nadzor nad ostalim važnim tijelima koja se oformljuju pred svake Olimpijske igre. Ovom prilikom dobro je podsjetiti na smjenu predsjednika organizacijskog odbora na Olimpijskim igrama u Tokiju koji je tada izgubio poziciju predsjednika zbog neprimjerene komunikacije sa ženama unutar sportskih organizacija, a poziciju predsjednice organizacijskog odbora dobila je žena. Upravo ta činjenica govori da je sportska obitelj već ranije donijela odluku da određenom pojačanom dinamikom uravnoteži odnose među spolovima u sportu”, ističe dugogodišnja predsjednica HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova Morana Paliković Gruden.