Piše: Ivana Perković Rosan
Kada se prije deset godina na glazbenoj sceni pojavila Sara Renar s albumom ‘Djeca’ odmah je osvojila publiku i kritiku. Uslijedila su još četiri diskografska albuma, niz nagrada kao i predstava među kojima je i aktualna ‘San i ludilo’ s Goranom Matovićem. O njenom posljednjem albumu ‘Šuti i pjevaj’, o položaju žena kao i slavljeničkom koncertu kojeg sprema 13. travnja u KSET-u razgovarale smo s Renar.
Najnoviji album Sare Renar izašao je na Dan žena 8. ožujka i to nije bilo slučajno. Osim što je rođena na taj dan nagrađivana kantautorica i kroz album progovara o tome kako je biti žena u našem društvu.
‘Kao žena se u bilo kojoj profesiji nažalost moraš više dokazivati. Ja bih najradije da se time ne moram baviti, ali kada konstantno nailazite na prepreke samo na temelju toga što ste eto žensko, čini se da nemam puno izbora nego koristiti medijski prostor koji ide ruku pod ruku s ovim poslom i ukazati na probleme u nadi da će i djevojčicama i dječacima u budućnosti biti otvoreniji put’, istaknula je Renar koja je prošle godine radila na videu udruge Ženska pomoć povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Osim u naslovnoj pjesmi albuma ‘Šuti i pjevaj’ ova kantautorica se obračunala s anomalijama današnjeg društva u pjesmi ‘Kapital’ čime se mnogima i zamjerila. To, kako kaže, nije očekivala.
‘Izgleda da ipak nismo toliko zagrizli u apatiju i da pop pjesma i dalje ima moć, bilo da inspirira, bilo da iritira, što je sjajna stvar’, smatra kantautorica koja je magistrirala arhitekturu, ali je napustila uredski posao i posvetila se glazbi. A iako je u koroni kao i drugi osjetila težinu i nestalnost posla u glazbenim vodama ističe kako je neprocjenjivo kada se baviš onim što voliš.
Foto: Valerio Baranović
‘Kao i u svakom freelancerskom poslu, nema nikakve sigurnosti i radiš od angažmana do angažmana. Uz to, borim se za periode vremena u kojem imam mentalni mir i kako tako stabilno financijsko stanje kako bi mogla posvećeno stvarati novu glazbu. To je u društvu, koje generalno govoreći ne cijeni umjetnost, priličan Sizifov posao ali evo nekako već uspijevam održati glavu nad vodom sad već osam godina. Ali bez obzira na sve izazove i teškoće, neprocjenjivo je kada ti je posao i poziv, kada se budiš svako jutro sa žarom i strašću za onim čime se baviš’, ustvrdila je. Za poboljšanje položaja i prava samostalnih umjetnika Sara je nedavno digla svoj glas i tijekom nedavnog prosvjeda na Markovom trgu.
‘Svaka umjetnička disciplina ima svoje specifične probleme i izazove ali općenito govoreći, mi smo mala zemlja i velika većina izrazito kvalitetnih umjetnica i umjetnika ne može tržišno opstati. Tko misli suprotno moram reći da stvarno nije upućen u proces rada, distribucije i financiranja umjetničke proizvodnje. Stoga je od presudne važnosti za kulturni identitet ove zemlje da se u kulturu ulaže, a kultura se nažalost, uz poneki iznimni tračak svjetlosti u ovoj zemlji sustavno zanemaruje. Prosvjed nedavno održan na Markovom trgu bio je za povećanje mirovinskog koeficijenta za samostalne umjetnike kojima je 2009. radi krize smanjen i nikad nije vraćen, odnosno tek je ove godine vraćen na 1,2 što inicijativa umjetnika s pravom smatra da je i dalje premalo ako je već naš rad službeno prepoznat kao ‘značajan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti’, rekla je Renar.
Foto: Tajana Dedić-Starović
Ovu svestranu umjetnicu zagrebačka publika trenutno može gledati u predstavi ‘San i ludilo’ u kojoj igra s Goranom Matovićem. Predstavi u čast Tinu Ujeviću, koju je Matović izvodio s pokojnim Arsenom Dedićem, Renar je dala svojom glazbom novo ruho.
‘Jako volim raditi glazbu u kontekstu teatra, puno je više ograničenja, puno više zadatosti nego kada skladam vlastite albume i to je u stvari izrazito poticajno i inspirativno. Stati u Arsenove cipele je ozbiljan zadatak i strašno sam zahvalna Goranu Matoviću na povjerenju. Mislim da ova 2.0. verzija predstave ‘San i ludilo’ sjajno funkcionira na više nivoa: Ujevićevi stihovi odzvanjaju i kroz Goranov legendarni govor, kroz Arsenov neponovljiv pjev, a ja sam pokušala dati suvremenu reinterpretaciju iz perspektive jedne mlade žene’, objasnila je.
I za kraj nam je otkrila koji su joj planovi nakon koncerta u KSET-u 13. travnja gdje obilježava deset godina karijere.
‘Dva dana nakon koncerta u Ksetu, 15. travnja u Azimutu u Šibeniku je predstavljanje mog autorskog multimedijalnog projekta ‘Četiri bunara: neispričana priča’ u suradnji s Muzejem grada Šibenika, a potom navečer u istom klubu sviramo koncert. Uvijek se nešto novo kuha, ali sad mi je najvažnije da sve te svirke dobro prođu. Vidimo se u Ksetu i u Azimutu’, zaključila je.
