Piše: Ivana Perković Rosan
Dragojla Jarnević primjer je iznimne žene koja je unatoč svojim brojnim dostignućima u doba ilirskog pokreta ostala gotovo zaboravljena. No, Hrvatsko planinarsko društvo Željezničar i njihova dopredsjednica i vodičica Višnja Krznarić se trude da se to promijeni pa svake godine u travnju u njenu čast organiziraju Pohod na Okić Dragojlinom stazom. O Dragojli, o tradicionalnom usponu kao i o planinarenju razgovarale smo s dugogodišnjom planinarkom Krznarić.
Dragojla Jarnević smatra se začetnicom planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj, a njen uspon na Okić 1843., s južne strmije strane, bio je veliki poduhvat jer u to vrijeme nije bilo alpinističke opreme. Isticala se i kao vrlo napredna ilirka te kao borkinja za ženska prava koja je promovirala važnost boljeg obrazovanja djevojčica. Njene drame ‘Veronika Desinićeva’, ‘Marija kraljica ugarska’ i ‘Duvna’ su nažalost izgubljene, no barem u svijetu planinara žive sjećanja na njen lik i djela.
‘Dragojla se računa kao prva alpinistica u Hrvata no o njoj se još uvijek malo zna. Ostala je u drugom planu jer su muški Ilirci bili eksponiraniji mada je ona uvijek bila zajedno s njima, samo se manje o njoj govorilo. Ona je bila i književnica, napisala je svoj ‘Dnevnik’ koji ima 1194 stranica, pisala ga je od 1832. do 1874, a objavljen je tek 2000. godine, to je isto jedan podatak koji je s ženske strane također zanimljiv’, rekla nam je Krznarić koja se svakog travnja na Okić penje s planinarkama u suknjama. Naime, kako je Dragojla svoj povijesni uspon odradila bosonoga i u haljini planinarke joj na taj način odaju počast.
Višnja Krznarić i Ivan Črljenec prvi časnik – ponekad se i neki muški planinar obuče u časnika koji je pratio Dragojlu u usponu na Okić / Foto: privatni album
‘Mi se ne maskiramo, mi se u njenu čast preodijevamo u odjeću njenog vremena kako mi mislimo da je to bilo. Obično su to suknje šireg kroja, gore imamo bijele košulje, na to ide neki kaputić ili pelerinica. Uvijek ide i neki ukras kao niska oko vrata, ogrlica, broš, naušnice. I mada ona na slikama koje mi imamo nije nosila šeširić, mi smo dodali šeširić tako da to bude bliže tom dobu kada su žene nosile šeširiće. Voljela bih spomenuti gospodina koji je začetnik tog našeg preodijevanja. To je gospodin Zdravko Molak, on nažalost nije više živ, ali evo mi smo njegovu tradiciju nastavili i održali. On je tu tradiciju započeo 2008. godine, a otada mi širimo saznanja o Dragojli’, rekla nam je Krznarić koja je ove godine vodila pohod na Okić no nažalost zbog kiše se nije moglo ići planiranom stazom.
Dragojle / Foto: privatni album
‘Kada je kiša onda ne idemo na Dragojlinu stazu jer je ona tada opasna, ali postoji drugi put. Idemo iz Novog Sela Okićog odakle je i ona krenula i idemo do planinarske kućice pod Okićem i nastavimo gore turističkom stazom. Vrijeme nas obično posluži no ove godine nije’, rekla je Krznarić ispričavši nam i dio povijesti Dragojline staze koju je HPD Željezničar počeo uređivati 1996.
‘Dragojlina staza ima dva dijela, prvi dio nije moguće postaviti sajlu pa svake godine naši članovi Sekcije visokogorskog planinarenja štrikovima odnosno gelenderima osiguravaju stazu, a gornji dio staze je uređivan od 2002. do 2005. kada su članovi Sekcije visokogorskog planinarenja iz Željezničara napravili feratu, odnosno klinčani osigurani put’, objasnila je dopredsjednica HPD-a istaknuvši kako staza nije za početnike.
Dragojlina staza, planinarska vodičica Višnja Krznarić / Foto: privatni album
‘Ferata nije za bilo koga, međutim mi se trudimo i imamo dovoljan broj vodiča da je ispenju i ljudi koji inače ne idu na ferate i koji ne planinare na visokim planinama. Želimo da što više ljudi otkrije gdje je ona to išla, a ona se tim putem popela bez tog osiguranja i još bosa jer žene u to doba nisu imale 50 pari cipela’, ispričala je Krznarić koja je je u planinarskom društvu aktivna od 90-tih.
‘Vodim jako puno izleta po Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji. Mi smo se nekada učili uz stare vodiče, a sada imamo edukacije, tečajeve koje organizira Hrvatski planinarski savez te moramo licencirati svoje vodištvo’, zaključila je.
