Antonija Dujmović
Kada promatramo način i vrstu prehrane evidentno je kako smo kao čovječanstvo prilično nazadovali. Borimo se s različitim poremećajima hranjenja od previsokog do preniskog unosa kalorija, prekomjerno unosimo industrijsku hranu i pića, a zbog užurbane svakodnevice jedemo neredovito, pa čak i u hodu ili s grčem. Takav odnos prema hrani ostavlja posljedice na fizičko i psihičko zdravlje. O utjecaju prehrane na naše zdravlje, s naglaskom na zdravlje žena, razgovarale smo s Jovanom Mrvinom, ambasadoricom zdravlja koja je s nama podijelila iskustva stečena temeljem dugogodišnjeg usavršavanja u ovom području i u radu s brojnim osobama.
’Ključno je razumjeti tijelo, procese koji se događaju u njemu, kao i uzročno-posljedične veze svih organa. Tijelo je najsavršenija ’mašina’ ikada napravljena. Treba povući paralelu u odnosu na automobil čiji rad ovisi o vrsti goriva kojeg sipamo, na isti način i funkcioniranje ljudskog tijela ovisi o vrsti hrane. Koliko god ’mašina’ bila savršena, ako vozi na pogrešno gorivo samo je pitanje vremena kad će se pokvariti’, kaže Mrvina koja uvijek naglašava kako je zdravlje naša odgovornost, a hrana prvi korak do zdravlja.
’Prva stvar je uvidjeti koliko smo se udaljili od prirode, koliko je malo prirodnog ostalo zastupljeno u našoj prehrani. Brojni su primjeri da poslije samo nekoliko tjedana na zdravom režimu prehrane nestaju simptomi mnogih bolesti. Ti primjeri su najbolji dokaz koliko hrana utječe na zdravlje. Posljednjih dvjesto godina ljudi jedu sve veće količine visoko rafiniranih namirnica kojima su uništeni svi hranjivi sastojci. Uvjerena sam da je glavni uzrok epidemije degenerativnih oboljenja, kojoj smo danas svjedoci, dugotrajan neadekvatan način prehrane stanovništva. Učestalost pojava degenerativnih oboljenja i pretilosti posebno zabrinjava u razvijenim zemljama, gdje ljudi jedu velike količine rafiniranih namirnica.’
Dodaje da upravo zbog ovakve loše prehrane naš organizam razvija dodatnu potrebu za hranom zbog čega imamo stalan osjećaj gladi. Naime, stanice, kako kaže, vape za hranjivim sastojcima, a mi na njihove potrebe, nažalost, odgovaramo uzimajući još više rafinirane hrane i tako razvijamo ovisnost o njoj pa dolazi do sve veće potrebe za jelom i naposljetku do kompulzivnog prejedanja. Zato naglašava da je zdrav način prehrane, onaj u skladu s prirodom, jedini optimalan za ljudski organizam. U skladu s tim, nakon 20 godina učenja i rada s ljudima, osmislila je program za zdrav život i plan vježbanja.
’Poslije samo nekoliko mjeseci, koliko je potrebno da se osjete prvi dugotrajniji rezultati, tijelo govori precizno što treba raditi, ali i što treba prestati raditi. Većina bolesti su rezultat poremećene homeostaze u organizmu, disbalans se događa i uslijed njegova starenja i slabljenja. Zato je hrana tako važna, voće i povrće je puno vitamina, minerala, antioksidanata i fitonutrijenata koji usporavaju starenje. Sve što se tiče zdravlja je na duge staze, kako njegovo narušavanje tako i ponovno uspostavljanje i održavanje’, kaže.
Jovana Mrvina / Foto: privatni album
O ženskom zdravlju
Jovana Mrvina naglašava da liječenje tijela i duha u skladu s prirodom nije alternativa već prvi izbor.
‘Dok je čovječanstvo živjelo u skladu s prirodom, na svijetu su samo rijetki bili bolesni. Danas, u modernom društvu, uz sva dostignuća tehnologije i znanosti rijetki su oni koji nemaju neki zdravstveni problem. Ljudsko tijelo je dio prirode, priroda predstavlja potencijal u svima nama. Stablo, koje počne kao sjeme i mora se probiti kroz tlo da dođe do svjetla, treba vremena i strpljenja da bi postalo prekrasno i snažno’, kaže Mrvina i navodi primjer kako uravnotežena prehrana djeluje na žensko zdravlje.
‘Najčešće u kratkom roku nakon prelaska na zdrav režim prehrane poslije nekoliko godina tzv. ‘menopauze’ njihov organizam opet funkcionira u skladu s prirodom i ‘vrati se’ ciklus. Često je takva menopauza kreirana uslijed prenatrpanosti toksinima, pa maternica biva ’zaključana’. Kako se tijelo čisti i prolazi faze detoksa tako slijedi i ’oslobađanje’ maternice. Naše pretkinje su mogle rađati i u 60-im godinama života, a danas svaka treća mlada žena ima problem ostati u blagoslovenom stanju. Tako malo promjena u prehrani i načinu odnosa prema vlastitom tijelu potrebno je da ono aktivira modus samoiscjeljenja, a zdravlje (p)ostane blagoslov. Sve probleme zapravo riješi priroda’, smatra.
Mentalno zdravlje danas je nezaobilazna tema, pa Mrvina pojašnjava na koji se način uvođenje zdravih prehrambenih navika i vježbanja očituje na psihološko zdravlje.
‘Ne funkcionira jednako tijelo koje se hrani vitaminima, mineralima i enzimima kao ono koje se na dnevnom nivou zatrpava industrijskom hranom, tjesteninama i gaziranim pićima. Mozak je sastavni dio tijela, a sinapse u ovom organu također ovise o ‘gorivu’. Priroda je opskrbila čovjeka svim osnovnim sredstvima za dobro zdravlje. Ako joj pružimo priliku, priroda će nas obdariti izvanrednim zdravljem, koje uključuje životnu radost uz obilje energije, snage i vitalnosti. Prirodna sredstva za punoću življenja uključuju također zdrav, pozitivan pogled na život. Hrana i duševno raspoloženje idu ruku pod ruku.’
Osobe s kojima radi, a većina njih su žene, uglavnom joj se javljaju zbog nezadovoljstva izgledom zbog viška kilograma, nedostatka energije i osjećaja napetosti. Svjesna je, kaže, da mnoge žene temeljito i odgovorno pristupaju svojim radnim obvezama, uz to na neke od njih pada i najveći dio brige za druge članove obitelji, a sve to zahtijeva svoje vrijeme. Ističe da je prvi korak k pozitivnim promjenama da izdvoje malo vremena i za sebe.
’Strategija i lista prioriteta su ključni, a sve je lako kad žena shvati da od njene promjene ovisi i zdravlje njenih najmilijih. Moderno vrijeme sve nas stavlja pred mnoga iskušenja, postoje stvari koje obožavamo raditi, ali i one koje su nam manje drage, a neophodno ih je napraviti. Strategija da se takve stvari urade što brže i efikasnije nije kazna već nagrada jer si tako oslobađamo više prostora i vremena za ono što nas ispunjava. Disciplina vodi do slobode’, zaključuje Mrvina.
Ističe kako nije poanta da se odjednom mora sve, ključ je u tome, kaže, da se malim koracima stigne do velikog cilja, uspostavi održivi model i krene disciplinirano. Kontinuitet je to što čini razliku.
’Ako to sagledavamo kroz primjer treninga: tendencija je da se mjesecima ne trenira, a onda, uglavnom ponedjeljkom, odlučuje se da se to promijeni naglo i onda slijede naporni treninzi do petka, sve vrijeme u kalorijskom deficitu, koji je na rubu izgladnjivanja, a onda u petak – jednostavno se odustane. Ta tradicija se prekida kad se odrede prioriteti i pronađu stvari koje istinski volimo i koje prijaju tijelu. Zdrave navike se uvode – jedna po jedna, a ne sve odjednom, jer će tako postepeno nadjačati stare. I jako je važno da nam svaka nova promjena prija, da se uživa u procesu, tada je disciplina naša super moć i postaje posvećenost i ustrajnost da ne odustanemo od svojih ambicija, snova, ciljeva, od sebe. Trik je da ne odustanete kada postane teško’, pojašnjava.
Važno je, smatra, shvatiti da nema slobode bez discipline. I da disciplina ne znači kažnjavati sebe, već raditi za sebe.
’Moj način razmišljanja u vezi moje prehrane i treninga trajno se promijenio onog dana kada sam shvatila da vježbanje nije kazna, već da je samo potrebno da pronađem trening koji mi odgovara. A da hedonistički momenti i zadovoljenje hira da pojedem neku manje zdravu hranu, nisu nagrada. Nagrada za moje tijelo je sva ta super zdrava hrana koju unosim u sebe svakodnevno, kao najkvalitetnije gorivo za svoje bivstvovanje’, kaže.
Imperativi ljepote nameću se putem medija, interneta i društvenih mreža, mnoge se žene teško nose s time. S time se susreće i u svojoj praksi.
’Pod utjecajem trendova fokus je na vanjskom izgledu i nametnutim parametrima fizičkog izgleda, pa velika većina žena pribjegava rigoroznim dijetama od najranije mladosti koje pogubno utječu na zdravlje, a njihova najčešća posljedica je hormonski disbalans koji pokreće domino efekt drugih posljedica. Važno je biti autentičan, a autentičnost ne znači biti drugačiji od drugih, autentičnost znači nemati strah od toga da budemo mi’, naglašava.
Sretna je, kaže, kada vidi zadovoljstvo i ponos u očima osoba koje rade po njenom programu. Primjećuje pozitivne trendove, ljudi se mijenjaju, kaže, svjesniji su, savjesniji, informiraniji.
’Sretna sam kad svjedočim kako se mijenjanjem prehrane mijenja tijelo žena koje se hrane po mojim uputama, ne samo fizički već na svim razinama. U tijelu sve funkcionira sinkronizirano, fizički – energetski – spiritualni – emocionalni segmenti. Nije samo važno stići do cilja nego i kako smo isti postigli.’
Naglašava važnost međusobne ženske, ali i općenito međuljudske podrške.
’Vjerujem da kad se žene udruže s ljubavlju nastaje alkemija. Iscjeljujemo se i rastemo tako duboko i sasvim je jasno da smo zajedno moćnije nego same. Jedini način na koji ovaj svijet može vratiti harmoniju ovom planetu jest da se udružimo i podržavamo jedni druge. Dok rastete, potičete druge da se otvore vlastitom rastu. Dok cvjetate potičete druge da cvjetaju. Dok volite, dodirujete ljubav u drugima i podsjećate ih na njihovu pravu prirodu’, kaže Jovana Mrvina uz poruku na kraju:
’Ne čekajte jer ste ‘mladi’ i ne odustajte jer ste ‘stari’. Vrijeme ne odražava dubinu vaše ljepote, hrabrosti ili mudrosti, jer ono vas ne definira. Niti bi to trebalo ograničavati vaše sposobnosti ili prilike da formirate divne, ispunjavajuće odnose, prvenstveno sa sobom. Neke od najdubljih riječi koje ste ikada čuli izgovorilo je dijete, a mnogi vaši prijatelji rođeni su decenijama prije vas. Veza je veza. Ljubav je ljubav. Život je život. Živite sada!’
