Piše: Nika Šintić
Naša je povijest umnogome muška povijest; dovoljno je samo prošetati centrom grada da bi se vidjelo kako rodna nejednakost, posredstvom nazivlja ulica i spomeničke plastike (da se zadržimo tek na kulturnopovijesnom aspektu), prožima javni prostor na svakome koraku. A ti isti velikani, državotvorci, pjesnici i intelektualci što nam se smiješe u liku kipova i bisti ponovno iskrsavaju i u školskim udžbenicima. Razlog je tome vrlo očigledan: dok su muškarci krojili niti nacionalne baštine, žene su muškarcima krojile košulje. Osuđene na obiteljski, rađalački i skrbnički život, žene jednostavno nisu imale ni vremena ni prilike za intelektualno, kreativno i vojnopolitičko profiliranje u mjeri u kojoj su to isto vrijeme proizvodile svojim muževima i sinovima. Dakako, to ne znači da umjetnica, književnica, skladateljica i intelektualki nije bilo, no njihove se priče često gube u muškocentričnoj paradigmi što gospodari postojećom historiografijom. Revalorizacija njihova doprinosa stoga se može shvatiti kao transformativan zahvat prema prošlosti, i zalog za budućnost.
Vodeći se tom idejom, Glazbena škola u Varaždinu početkom 2023. godine pokrenula je projekt She is music, kojim se kroz opus triju hrvatskih skladateljica – Dore Pejačević, Ivane Lang i Margarete Ferek-Petrić – nastoji ukazati na kvalitetu, bogatstvo i doseg ženskoga stvaralaštva u glazbi. Na poticaj ravnatelja Davora Matačića projekt je prijavljen na natječaj Centralne europske inicijative za najbolje projekte u skladu s Agendom UN-a, i njime se, objašnjava Matačić, težilo spojiti dva važna cilja Agende: postizanje rodne ravnopravnosti i jednakopravnog obrazovanja za sve.
Budući osmišljen kao pothvat koji objedinjuje i teoriju i praksu, u sklopu projekta održane su razne radionice, istraživanja, gostujuća predavanja stručnjaka za dotične umjetnice ali i izvedbe odabranih skladbi na interaktivnom koncertu održanom 18. svibnja, i napokon izrada tiskane knjižice o priređenim aktivnostima. U svim spomenutim sadržajima aktivni su dionici bili upravo učenici i učenice srednje glazbene škole, koji i predstavljaju fokusnu skupinu projekta.
Kako ističe prof. Petra Zidarić Györek, koordinatorica zaslužna za teorijski dio projekta, nadahnuće za cijelu priču došlo je od istraživanja fundacije DONNE – Women in Music sprovedenog na ukupno 111 orkestara diljem svijeta. Analizom čak 20,400 izvedenih kompozicija utvrđeno je da je svega 7,7% globalnog koncertnog repertoara pripalo glazbenim djelima koja su napisale žene.
‘Inspirirani tim podacima, proveli smo malo istraživanje o tome kako koncertne sezone po tom pitanju stoje u Hrvatskoj, koja nije bila uključena u spomenutu analizu. Obradili smo podatke od ukupno 13 odabranih koncertnih sezona 2021./2022. Kriteriji su bili vodeći ansambli, vodeće kulturne institucije, festivali s dugom tradicijom, pojedinačni gradovi koji su imali dostupne podatke o koncertnim programima. U našu analizu nisu bili uključeni koncerti popularne, jazz i tradicijske glazbe, već smo se koncentrirali na klasične repertoare i repertoare suvremene glazbe. Naši podaci pokazali su sljedeće: na odabranim koncertnim programima sezone 2021./2022. izvedeno je sveukupno 679 skladbi. Od toga je izvedeni repertoar skladateljica sačinjavao svega 46 skladbi, dok preostali broj pripada skladateljima. Kada prebacimo to u postotke, ispada da 6,77% sveukupnog analiziranog repertoara otpada na izvedbe skladbi ženskih kompozitorica. Moram naglasiti da ovi podaci uključuju programe Muzičkog Biennala u Zagrebu, a kako se radi o festivalu suvremene glazbe, očekivano je da će žensko stvaralaštvo na njemu biti zastupljenije. Međutim, oduzmemo li podatke Biennala, dobivamo sljedeće statistike: sveukupan broj izvedenih skladbi (bez Biennala) je 554, od čega tek 9 njih, dakle, samo 2%, pripada ženskom stvaralaštvu’, kazala je prof. Zidarić Györek.
Ako takav nesrazmjer opstoji i u današnje doba, očekivano je da će analiza situacije u prošlim desetljećima i stoljećima polučiti još dramatičnije podatke. Čak i kada bi se uspjele probiti u svijetu muzike, žene su često djelovale pod pseudonimima, što znatno otežava njihovo katalogiziranje i proučavanje. Kada je pak riječ o protagonisticama projekta She is music, zajedničko im je nekoliko stvari: umjetnička suverenost i samostalnost, visoka kvaliteta glazbenog izraza te ogroman obol hrvatskoj skladateljskoj povijesti (i suvremenosti).
‘Dora Pejačević, Ivana Lang i Margareta Ferek-Petrić odabrane su i iz razloga što se razlikuju po skladateljskom pismu te pripadaju različitim generacijama i različitim društvenim kontekstima, a ono što ih povezuje jest činjenica da su posvetile život pozivu koji se stoljećima dominantno pripisivao muškom rodu. Skladanje pod pseudonimima postojalo je kroz muzičku povijest, no to nije slučaj s navedenim skladateljicama. One su svoj izbor imale barem u vidu svjesnog angažmana, ne skrivajući vlastiti talent i potencijal unatoč brojnim izazovima i različitim društvenim okolnostima’, pojašnjava Györek.
Pa ipak, o ovim se skladateljicama i dalje mahom šuti, uz eventualnu iznimku Dore Pejačević koja je tek prije nekoliko godina počela dobivati stanovitu količinu javne pozornosti. Kada se tome pribroji i činjenica da od brojnih studentica koje upisuju i završavaju studij kompozicije, tek šačica njih dospijeva do položaja profesorica (što je obrazac koji se ponavlja i u brojnim drugim profesijama), nastaje golema praznina tamo gdje bi trebali postojati pozitivni ženski uzori za glazbenice i skladateljice u nastajanju.
Da bi se ovaj problem riješio, potrebno mu je pristupiti na cjelovit način; jednokratne intervencije mogu biti korisne u podizanju svijesti o rodnoj neravnopravnosti, no tek se kontinuiranim zalaganjem postiže trajnija promjena. A ona, drži prof. Zidarić Györek, uvijek započinje u učionici. S time na umu, varaždinska Glazbena škola postavila je pred sebe zadatak da snažnije integrira ženski skladateljski repertoar u sve nivoe nastave. She is music u tom smislu predstavlja dugoročan proces koji će se svake godine nadograđivati i tako obogaćivati kurikulum na čitavoj vertikali obrazovanja, od predškolskog uzrasta sve do srednjoškolske razine. Njihov trud nije prošao nezapaženo niti na široj europskoj sceni; pariško sveučilište Sorbonne iskazalo je interes za prezentacijom projekta, te tako postoji mogućnost njegova skorijeg predstavljanja u proširenom formatu koji će uključivati i jači naglasak na istraživačkom momentu.
Što se tiče samih učenica i učenika, kada se suoče s ovim dramatičnim rasjedom između ideala rodne jednakosti i realnosti protkane patrijarhalnom dinamikom moći, obično, kaže Györek, reagiraju vrlo iskreno i proaktivno, te odmah traže način da stvari poguraju naprijed. Ako se pak i njih pogura u dobrom smjeru, što se projektom She is music nedvojbeno radi, budućnost i ne izgleda toliko tmurno.