Piše: Ivana Perković Rosan
Nevera Program Manager Snježana Miliša vodi tim od 850 ljudi s kojim je razvila prvi u svijetu homologirani električni super automobil. To je samo najnoviji dio zavidnog životopisa ove diplomirane inženjerke elektronike koja je proglašena Inženjerkom godine. Riječ je o izboru kojim se javnosti žele predstaviti inženjerke koje mogu nadahnuti mlađe generacije djevojaka za STEM studij i zanimanja u STEM-u. O nagradi, kao i o ženama u STEM-u razgovarale smo s Milišom.
Između 71 kandidatkinje izabrani ste kao najbolja inspiracija djevojkama za odabir STEM zanimanja, kako ste se osjećali kada ste ponijeli titulu Inženjerka godine?
Vrlo sam ponosna na tu nagradu. Osjećala sam se predivno. Sve kandidatkinje za izbor inženjerke godine su zaista posebne žene koje rade na odgovornim i zahtjevnim poslovima i pri tome uživaju. Ovaj izbor je omogućio da se javno pokažu naše uspješne inženjerske karijere kako bi u konačnici motivirali što više djevojaka koje vole matematiku, fiziku, kemiju ili biologiju na odabir STEM zanimanja. Djevojkama bih poručila da vjeruju u sebe, da nikada ne prestaju učiti, da budu radoznale, da postavljaju pitanja, da se ne boje pogrešaka jer iz njih mogu puno naučiti i da ne odustaju dok ne nađu posao koji ih ispunjava i potpuno im odgovara. Kad radiš ono što voliš uspjeh je zagarantiran.
Broj djevojaka koje upisuju FER se povećava, puno se radi na promicanju STEM-a među djevojkama, primjećujete li Vi povećanje broja inženjerki?
Primjećujem, ali na žalost još uvijek je to vrlo mali broj u usporedbi s muškim kolegama. Ono što je pozitivno je da su te inženjerke zaista izvrsne i da su u puno slučajeva i puno bolje u tome što rade od svojih muških kolega.
Smatrate li da su još jake predrasude o inženjerstvu kao muškom području i što Vas je osobno privuklo njemu?
Smatram da su te predrasude sve manje i manje. Inspiraciju za inženjersku profesiju sam dobila čitajući knjige i gledajući filmove o Nikoli Tesli i njegovim eksperimentima i izumima. Osim toga moj najdraži predmet u školi je uvijek bila matematika, tako da uopće nisam imala dileme kod odabira srednje škole i fakulteta.
Jeste li Vi u Vašoj bogatoj karijeri nailazili na prepreke kao žena?
Da. S vremenom sam se naučila da ne obraćam pažnju na te predrasude te da svojim radom i ponašanjem pokazujem da su žene potpuno ravnopravne s muškim kolegama.
Prije posla u Bugatti Rimcu godinama ste radili u financijskoj branši, kako ste se odlučili na promjenu?
Nakon 25 godina rada na raznim poslovima shvatila sam da se želim vratiti znanosti i naprednim tehnologijama. Osjećala sam da mi je dosta rada u velikim korporacijama i htjela sam nešto novo i izazovno. Obje kćeri su odrasle i postale samostalne, tako da sam se zaista mogla u potpunosti posvetiti onome što me zanima. U to vrijeme se već dosta pisalo o Mati Rimcu i razvoju električnih automobila i baterijskih sustava. Kako sam završila energetiku Rimac mi je predstavljao idealno mjesto na kojem bih se mogla u potpunosti posvetiti onome što volim raditi.
Radite kao Nevera Program Manager, točnije vodite tim od 850 ljudi. Dobili ste priliku, kao energetičar po struci, baviti se onim što Vas zaista zanima i veseli?
Zaista jesam. Dobila sam priliku raditi s timom izvrsnih mladih inženjera i inženjerki na razvoju globalno homologiranog električnog hiperautomobila. Kako je Nevera prvi takav automobil nismo imali od koga ‘prepisati’ kako se to radi, tako da smo gotovo sve korake u tom procesu morali sami osmišljavati. To se moglo postići samo uz potpunu fokusiranost na ciljeve koje smo si postavili, međusobno povjerenje i brzo donošenje odluka. I uspjeli smo u tome.
Jedan od ciljeva izbora ‘Inženjerka godine’ jest i svake godine predstaviti javnosti deset inženjerki koje svojim radom mogu inspirirati mlade ljude, posebno učenice srednjih škola da se odluče na inženjerski studij i karijeru u inženjerstvu.
Ove godine, uz Snježanu Milišu, finalistice su bile Rebeka Belavić, Ivana Colarić, Eleonora Jurela, Ivana Kuzman, Barbara Pongračić, Marina Šimunek, Iva Tomas, Valentina Zadrija i Žana Zekić.
Podaci Popisa 2021. o obrazovnoj strukturi stanovništva pokazuju da udio visokoobrazovanog stanovništva u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske kontinuirano raste u odnosu na ranije popise te da je 2021. iznosio 24.1 posto. Žene i dalje čine većinu diplomiranih, pa je tako prema Državnom zavodu za statistiku udio žena koje su diplomirale 2021./2022. na visokim učilištima iznosio 61 posto.
Kada je riječ o inženjerstvu, strojarstvu i građevini, podaci Eurostata pokazuju kako žene čine samo 18 posto diplomiranih u ovim područjima. Ipak, da je sve više žena zainteresiranih za STEM područja pokazuju podaci s Fakulteta elektronike i računarstva. Naime, trenutno na FER-u studira 25 posto studentica, a prije desetak godina bilo ih je samo 15 posto. Eurostatove statistike pokazuju da su žene 2022. činile 41 posto znanstvenika i inženjera u EU. Apsolutni broj žena koje rade kao znanstvenice i inženjerke porastao je za gotovo 50 posto u razdoblju od 2012. do 2022. (s gotovo 5 milijuna na 7.3 milijuna).
