Piše: Nika Šintić
U petak, 17. studenoga na Institutu za filozofiju u Zagrebu održan je simpozij s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Heda Festini – filozofska traženja. Posebno ga vrijednim pažnje čini činjenica da predstavlja prvi događaj takve vrste u Hrvatskoj posvećen jednoj ženi. Izlagači s Instituta za filozofiju, ali i Sveučilišta u Edinburghu te Humboldtovog sveučilišta u Berlinu okupili su se kako bi promišljali o mnogovrsnim aspektima života, rada i misli Hede Festini (1928.-2018.), a s obzirom na produktivnost, predanost i originalnost ove filozofkinje, tema za raspravu svakako nije nedostajalo.
Heda Festini rođena je 1928. godine u Osijeku, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1952. diplomirala je jugoslavensku književnost i psihologiju te 1965. doktorirala filozofiju tezom Antropološka problematika pozitivnog egzistencijalizma Nicole Abbagnana. Bila je to prva doktorska disertacija iz filozofije koju je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, jednoj od dvije institucije što su u poratnom razdoblju izdavale doktorate, obranila ženska osoba. U doba kada su se žene tek počele probijati u visokoškolskim zanimanjima Festini se zapošljava na Sveučilištu u Zadru i ondje ostaje sve do svoga umirovljenja. Objavljivala je rasprave i studije o filozofiji egzistencije, teorijskoj filozofiji i logici te radove posvećene raznim figurama iz hrvatske filozofske baštine. Ono što, primjećuje viši asistent na Institutu Goran Lojkić, posebno upada u oči jest i svojevrsna kreativnost Hedina pri odabiru filozofa koje će istraživati, poput razmjerno slabo znanog talijanskog egzistencijalista Nicole Abbagnana, Splićanina Jurja Politea iz 19. stoljeća te viškog filozofa Antuna Petrića. Njezina neopterećenost opće uvriježenim stajalištima i, takoreći, intelektualnim konvencijama ogledala se i u smionosti s kojom je ulazila u interpretaciju kanonskih autora, pa tako, primjerice, Franu Petrića ocjenjuje kao etičara, makar je poznato da je ovaj čuveni renesansni učenjak o etici malo pisao. Luka Boršić, ravnatelj Instituta za filozofiju, u svom izlaganju naglašava da Heda nije marila ni za kompetitivnost svojstvenu akademskim krugovima, velikodušno ukazujući kolegama i čitateljima na potencijalne teme za daljnja proučavanja kad god bi na njih nailazila. No, ono što se danas smatra njezinom najvećom zaslugom jest utemeljenje analitičke filozofije u Hrvatskoj, koje je 1990. godine rezultiralo osnutkom Sekcije za analitičku filozofiju pri Hrvatskom filozofskom društvu te formiranju zasebnog Hrvatskog društva za analitičku filozofiju.
Heda Festini preminula je 2018. godine u osamdeset i devetoj godini života, a u nekrologu koji joj je tom prigodom posvećen Ivana Skuhala Karasman i Ivica Martinović pišu sljedeće:
„Heda Festini bila je vedra i pronicljiva duha, uvijek spremna na šalu i zabavu. Bavila se tenisom i cijenila je sportske aktivnosti tako da je i u visokoj životnoj dobi bila snažna i zdrava. Rado je razgovarala i dijelila svoje znanje na jednostavan i nepretenciozan način. Svima je ostala u sjećanju kao pristupačna i otvorena osoba koja je veoma držala do svog izvanjskog izgleda. S njom su se posebno voljeli družiti mlađi kolege kojima je rado pričala anegdote iz svog bogatog života. Iza nje su ostali unuci Berislav Marušić i Sanja Dembić koji su također izabrali filozofiju za svoj životni poziv. Heda Festini nas je naučila kako živjeti život u njegovoj punini, sa strašću i dostojanstvom.“
Heda Festini / Foto: Institut za filozofiju
Hedini unuci bili su prisutni i na simpoziju, koji je cijelom događaju dao jedinstven ugođaj. Berislav Marušić otvorio je manifestaciju prezentiranjem biografije svoje bake, prilikom koje se trudio što više citirati nju samu kako bi prisutnima približio njezin karakter i filozofski duh. Uslijedili su izlagači koji su na različite načine obrađivali pojedine aspekte Hedina stvaralaštva i misli, predstavljajući njezinu suradnju s Institutom za filozofiju, odnos s mentorom Vladimirom Filipovićem i kolegicom Marijom Bridom (još jednom značajnom hrvatskom filozofkinjom koja je djelovala na Sveučilištu u Zadru), opsežnu biografiju i bibliografiju, logička razmatranja, pa i filozofiju sporta. Čitav skup zatvorila je Hedina unuka Sanja Dembić izlaganjem pod nazivom Heda Festini – Lessons from a philosophical life.
Odluka da se ovaj događaj upriliči upravo u studenom bila je, ističe znanstvena savjetnica pri Institutu za filozofiju i jedna od članica organizacijskog odbora simpozija Ivana Skuhala Karasman, motivirana time što se u ovom mjesecu obilježava UNESCO-v Svjetski dan filozofije, ali i dan rođenja ove velike filozofkinje. Bitan čimbenik u osmišljavanju simpozija jest i nastojanje djelatnika Instituta da se populariziraju i istraže hrvatske filozofkinje, a s tim je ciljem 2018. godine osnovan i Centar za istraživanje žena u filozofiji. S obzirom na to da je filozofija poznata po rodnoj isključivosti, nastojanje da se revalorizira, potakne i napravi mjesta za ženski doprinos u ovoj disciplini svakako je važan pothvat.
