Piše: Antonija Dujmović
S ciljem iznalaženja zajedničkog odgovora na rastući trend dezinformacija i govora mržnje na internetu, ovog su se lipnja na trodnevnoj konferenciji u Dubrovniku okupili predstavnici 87 nacionalnih i regionalnih regulatornih tijela te predstavnici digitalnih platformi, vlada i civilnog društva iz 124 zemlje svijeta.
Međunarodna konferencija o upravljanju digitalnim platformama, održana od 17. do 19. lipnja 2024. u organizaciji Agencije za elektroničke medije uz podršku UNESCO-a, rezultirala je osnivanjem Globalnog foruma regulatornih mreža pod vodstvom UNESCO-a. Osnovna zadaća Foruma je iznalazak globalnog odgovora na izazove digitalnih platformi. “Globalna prijetnja, zahtijeva globalni odgovor” – poručeno je s konferencije.
Već se i letimičnim pogledom moglo vidjeti kako je ovaj stručni skup prilično spolno uravnotežen (rijedak slučaj npr. na političkim, poslovnim ili sportskim skupovima). Veliki udio među delegatima i govornicima na konferenciji činile su žene, što sugerira da su žene aktivne kreatorice regulatornih politika. Konferenciju su i otvorile dvije žene, glavna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay i hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Obje su u svojim obraćanjima naglasak stavile na zaštitu slobode izražavanja i ljudskih prava.
“Govor mržnje predstavlja ugrozu ljudskih prava, a jedna od pogođenijih skupina su žene” – čulo se na konferenciji. Poznato je da su mizoginom govoru mržnje na internetu najizloženije mlade žene, novinarke, političarke i aktivistice što značajno utječe na njihov javni rad. Zato je iznimno važno da su žene uključene i u kreiranje politika suzbijanja ovog globalnog izazova.
Poticajno djeluje činjenica da su žene na čelu nekolicine nacionalnih regulatornih tijela, ali i regulatornih mreža, a neke od njih sudjelovale su u raspravi na otvaranju (naslovna fotografija): Latifa Akherbach, predsjednica Afričke mreže regulatornih tijela za komunikaciju (ACRAN) i predsjednica marokanskog regulatora (HACA), Camilla Bustani, međunarodna direktorica u Ofcomu i predstavnica Globalne mreže regulatora sigurnosti na internetu (GOSRN), Armela Krasniqi, predsjednica Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA) i ravnateljica albanskog regulatora (AMA) te Mònica Duran Ruiz, izvršna tajnica Platforme ibero-američkih audiovizualnih regulatora (PRAI) i katalonskog regulatora (CAC).
Mediteranska mreža regulatornih tijela MNRA, čija je članica i hrvatska Agencija za elektroničke medije, već se više od desetljeća bavi govorom mržnje u medijima i na internetu. Ova je tema neodvojiva od problematike medijskog tretmana žena, jer je način na koji se u medijima govori i piše o ženama itekako povezan sa širenjem govora mržnje i mizoginijom. MNRA je izrazito senzibilizirana za ova pitanja stoga u okviru svoje radne skupine Rod i mediji redovito inicira istraživanja medijskih sadržaja s namjerom dobivanja dubljeg uvida u zastupljenost i reprezentaciju žena u medijima što u konačnici često rezultira i određenim akcijama i mjerama.
Nadovezujući se na rad u MNRA skupini Rod i mediji, Agencija za elektroničke medije do sada je provela nekoliko analiza koje su se odnosile na rodne stereotipe, zastupljenost sportašica u medijima te zastupljenost žena u informativnim emisijama. Trenutno nekoliko članica MNRA, među kojima je i AEM, provode analizu s ciljem da se utvrdi kolika je zastupljenost žena kao nositeljica informacije u audiovizualnim medijima. Rezultati ovih istraživanja bit će predstavljeni najesen na sljedećoj plenarnoj sjednici regulatornih mreža u Armeniji gdje se provodi projekt „Inicijativa za kvalitetu i otpornost medija” financiran sredstvima EU.
Osnivanju Globalnog foruma regulatornih mreža prethodile su Smjernice za upravljanje digitalnim platformama koje je UNESCO donio 2023. kao putokaz vladama, regulatornim tijelima, digitalnim tvrtkama i građanima za definiranje i provedbu uravnoteženih i učinkovitih mjera. Konferencija u Dubrovniku bila je prvi i ključni korak u povezivanju regulatora i planiranju primjene ovih smjernica u njihovim državama.
Borba protiv govora mržnje i nasilja na internetu
Brojne studije UNESCO-a pokazale su ozbiljne rizike širenja internetskih dezinformacija i govora mržnje, kao i novih oblika uznemiravanja i nasilja na internetu. Prema UNESCO-ovom istraživanju iz 2023. čak 67 posto ispitanika susrelo se s govorom mržnje na društvenim mrežama.
Agencija za elektroničke medije zajedno s partnerima, Udrugom B.a.B.e., Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te Ministarstvom unutarnjih poslova provodi projekt suzbijanja online nasilja nad ženama SURF and SOUND 2.0. Cilj je ukazati na raširenost pojavnosti različitih oblika rodno utemeljenog nasilja na internetu – od mizoginog govora mržnje, uznemiravanja, uhođenja do zlouporabe snimki i manipuliranja sadržajem posredstvom digitalnih alata.