Agencija za elektroničke medije provela je, u sklopu radne skupine za rod i medije Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA), istraživanje o zastupljenosti i prezentaciji žena u informativnim emisijama javnih televizija.
Ravnopravnost spolova u audiovizualnom okruženju jedna je od tema kojom se Mediteranska mreža regulatornih tijela (MNRA) aktivno bavi od usvajanja Deklaracije o borbi protiv rodnih stereotipa koja je usvojena na plenarnoj sjednici te Mreže 2012. godine.
Kako bi se ostvarili ciljevi Deklaracije, osnovana je radna skupina za rod i medije, koja je tijekom posljednjeg desetljeća objavila nekoliko izvješća na temu zastupljenosti žena i muškaraca u medijima te rodno utemeljenih stereotipa u medijima.
Jedna od prvih studija provedenih u sklopu Mreže bila je Vidljivost žena i muškaraca u središnjim informativnim emisijama (2014.), a deset godina kasnije, u proljeće ove godine, provedena je nova studija koja je za cilj imala utvrditi ne samo vidljivost, već i prezentaciju žena u informativnom programu. U novoj studiji, uz Agenciju za elektroničke medije (AEM), sudjelovala su regulatorna tijela iz Francuske (Arcom), Malte (BA), Portugala (ERC), Srbije (REM) kao i dvije španjolske regulatorne agencije – CAC iz Katalonije i CAA iz Andaluzije.
Cilj analize bio je utvrditi koliko često i u kojim se ulogama u informativnim emisijama javnih televizija pojavljuju žene. Pri tome je analizu bilo moguće raditi na uzorku jedne središnje dnevne informativne emisije tijekom četiri tjedna ili na statističkom uzorku (po minutama) svih dnevnih informativnih programa.
Pitanja obuhvaćena analizom odnosila su se na prisutnost žena u vijestima, na područja društvenog života koja predstavljaju žene koje se pojavljuju u vijestima, na zastupljenost žena u informativnom programu s obzirom na kriterij dobi te zastupljenost žena s invaliditetom u središnjim informativnim emisijama.
Istraživanje je provedeno u razdoblju od siječnja do travnja 2024., analiziran je informativni program ukupno sedam nacionalnih televizijskih postaja zemalja sudionica studije. Studija obuhvaća ukupno više od 14.500 izjava sudionika.
U središnjem Dnevniku HTV-a udio žena sugovornica iznosi 30 posto
Što se tiče prisutnosti žena u informativnim emisijama, rezultati analize, kao i rezultati analize provedene prije deset godina, ukazuju na jasnu neravnotežu u vidljivosti žena i muškaraca u središnjim informativnim emisijama javnih televizija. Generalna zastupljenost žena iznosi 30 posto, dok žene stručnjakinje čine 27 posto stručnih sugovornika.
Što se Hrvatske tiče, Agencija za elektroničke medije provela je analizu središnje dnevne informativne emisije javne televizije Dnevnik 2 prikazivane na kanalu HTV1 u prva četiri mjeseca ove godine.
Ukupno je analizirano 28 informativnih emisija u trajanju od 1428 minuta, u sklopu kojih su emitirana 423 priloga. Glavna mjerna jedinica analize bila je izjava. U analiziranom uzorku zabilježeno je 1498 izjava. Pri analizi izjave u obzir je uzeto njeno trajanje, spol govornika, pretpostavljena dob, društvena uloga te eventualni invaliditet osobe.
Rezultati analize pokazuju kako je udio žena sugovornica u središnjoj informativnoj emisiji javne televizije na gotovo istoj razini kao i prije deset godina i iznosi oko 30 posto, što je u skladu s rezultatima drugih zemalja članica sudionica studije.
Usporedba broja žena koje se u središnjoj informativnoj emisiji pojavljuju kao stručnjakinje za određena područja s brojem muškaraca koji nastupaju iz iste pozicije pokazuju da žene čine jedva nešto više od četvrtine stručnih sugovornika, što je na gotovo istoj razini kao 2014. godine.
U Hrvatskoj najizraženija razlika među stručnim sugovornicima u sferi politike te sferi sigurnosti i obrane
Najzanimljiviji rezultat analize odnosi se na udio žena kao stručnih govornika prema temama o kojima govore. Naime, udio žena koje su 2024. bile pozvane da kao stručnjakinje govore o gospodarskim temama znatno je veći nego prije deset godina, zabilježeni rast iznosi 12 postotnih poena. Još veći porast uočen je u sferi sporta, gdje u ovogodišnjoj analizi žene čine 23 posto stručnih sugovornika, dok 2014. u analiziranom periodu u središnjoj informativnoj emisiji javne televizije niti jedna žena nije dala izjavu kao stručnjakinja za ovo područje.
U Hrvatskoj žene se jednakoj zastupljenosti približavaju u područjima koja uključuju brigu i skrb o drugima, kao što su obrazovanje (45%) i zdravlje (44%). Slična situacija je i u drugim zemljama sudionicama istraživanja, gdje žene postižu jednaku ili čak veću vidljivost u spomenutim područjima (Portugal 53,8%, Malta 60%, Francuska 62,2%).
Dok je u Hrvatskoj najizraženija razlika među stručnim sugovornicima u sferi politike i sferi sigurnosti i obrane, među zemljama sudionicima istraživanja, najizraženija je razlika, uz sigurnost i obranu, u sferi sporta. Iako je razlika u sferi sporta bila jako naglašena 2014., ona je danas znatno manje te žene čine gotovo četvrtinu stručnih sugovornika, što u drugim zemljama, sudionicima istraživanja, nije slučaj.
Iako su brojke i dalje poražavajuće i upućuju na očitu neravnotežu između pojavnosti žena i muškaraca kao stručnih sugovornika u središnjim informativnim emisijama, evidentan je napredak u nekim kategorijama istraživanja u odnosu na 2014. godinu.
