Piše: Antonija Dujmović
Ženska soba objavila je analizu “Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2013.-2023.” koja daje odličan pregled promjena i trendova u području seksualnog nasilja u proteklom razdoblju. Analiza je predstavljena u Novinarskom domu 17. prosinca, a obuhvaća podatke policije o broju prijava, sustavan pregled zakonskih izmjena, izmjena kazneno procesnog zakonodavstva, preglede postojećeg sustava podrške žrtvama te postojećih programa prevencije i edukacija predstavnika/ca nadležnih institucija.
– Seksualno nasilje jedan je od najtežih oblika nasilja, a najmanje se prijavljuje. Ženska soba trenutačno provodi kampanju “Nisam rekla DA” zbog čega bilježimo povećan broj poziva za pomoć i podršku. Dok smo mi sada ovdje, naša kolegica, psihologinja i psihoterapeutkinja Ženske sobe Marijana Senjak ‘čuva kuću’ i odgovara na pozive, istaknula je uvodno koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula.
Predstavljajući Analizu i osvrćući se na proteklih deset godina, Mamula je poručila kako čitav niz kaznenih izmjena ulijeva optimizam, no kako je prostor za napredak u području primjene i provedbe zakonskih odredbi jako velik.
Redefinirana su kaznena djela silovanja i spolnog uznemiravanja, brisano je djelo spolni odnošaj bez pristanka, povećane su kazne za počinitelje, postupak se provodi po službenoj dužnosti, a ne samo na prijedlog žrtve, uvedeno je novo kazneno djelo zlouporaba snimki spolno eksplicitnog sadržaja, ukidanuta je zastara kaznenog progona za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Napomenula je da je već i samo uvođenje pojma žrtve u Zakon o kaznenom postupku kao i uvođenje kataloga prava žrtava velika stvar. Govoreći o napretku u području podrške žrtvama u institucionalnom okviru, izdvojila je otvaranje Dječje kuće po Barnahus modelu ističući kako je broj prijava spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece u značajnom porastu, čak za 112 posto 2023. u odnosu na 2013.
Istaknula je i važnost donošenja strateških dokumenata Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja s pratećim akcijskim planovima te ažurirani Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. Podsjetila je i na važan utjecaj svjetskih i regionalnih pokreta i inicijativa MeToo, Pravda za djevojčice, Nisam tražila i Nisi sama koji su doprinijeli da tema seksualnog nasilja dospije u fokus javnosti. U pogledu edukacija u obrazovnom sustavu Ženska soba dala je značajan doprinos provođenjem projekata (SNEP, SNEP 2 junior, SNEP Online Tool…).
Foto: Ženska soba
Govoreći o prostoru napretka, koordinatorica Ženske sobe posebno je istaknula pravosuđe, upozoravajući na još uvijek mali broj kaznenih prijava seksualnog nasilja, dugotrajnost sudskog postupka te niske izrečene kazne. žrtve se ne upoznaje dovoljno s njihovim pravima, a poseban problem je i rasprostranjenost fame o lažnim prijavama. Sve su ovo razlozi zbog kojih žrtve nemaju povjerenja u rad pravosuđa.
Osvrćući se na preporuke GREVIO-a i Istanbulsku konvenciju, kazala je da smo još uvijek daleko od cilja o jednoj specijaliziranoj organizaciji za seksualno nasilje na 200 tisuća stanovnika. Istaknula je nemjerljivu ulogu organizacija civilnog društva te da je samo Ženska soba u analiziranom periodu pružila gotovo 15 tisuća usluga za 2350 žrtava. Ukazala je i na nedostatak stručnih službi i stručnjaka te na potrebu njihove edukacije i podizanja svijesti javnosti.
Foto: Ženska soba
Nakon predstavljanja Analize uslijedila je tematska rasprava usmjerena na predstojeće korake u suzbijanju seksualnog nasilja i unaprjeđenju pomoći i podrške djeci i odraslim žrtvama seksualnog nasilja. U raspravi su sudjelovale Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Margareta Mađerić državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Tatjana Holjevac, zamjenica pravobraniteljice za djecu, Maja Munivrana, profesorica s Pravnog fakulteta te Lorena Zec, psihologinja iz SOS Rijeka.
Analiza “Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2013.-2023.” koju su izradile dr. sc. Maja Mamula, psihologinja, mr. sc. Renata Odeljan, dipl. kriminalistkinja, prof. dr. sc. Maja Munivrana, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Kristina Mihaljević, mag. paed. soc., Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur., Andrea Kapelina mag. psych. i Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja dostupna je OVDJE.
