Piše: Antonija Dujmović
Na međunarodnoj konferenciji o online nasilju nad ženama koju je u okviru projekta SURF and SOUND 2.0 koncem siječnja u Zagrebu organizirala udruga B.a.B.e. iznesena su iskustva različitih zemalja u borbi protiv online nasilja.
Predstavnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Kristina Kemešić podsjetila je da je Hrvatska 2021. godine bila jedna među prvim europskim zemljama koje su u kazneno zakonodavstvo uvele djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja što je umnogome olakšalo rad sudovima, ali i policiji. Iznijela je podatak da su prema čl. 144a KZ-a do sada donesene 32 pravomoćne presude (sve osuđujuće), te 35 nepravomoćnih.
Britanska iskustva u borbi protiv online nasilja
Olga Jurasz, profesorica prava na The Open University Law School gdje vodi i Centar za zaštitu žena na internetu (Centre for Protecting Women Online), istaknula je kako se Velika Britanija uzima kao primjer zemlje koja ima jako dobro pravno regulirano online nasilje. Naime, tamošnji je parlament 2023. izglasao i poseban zakon koji regulira ovo područje (Online Safety Act). Međutim, Jurasz je upozorila kako odredbe ovog zakona nedovoljno odgovaraju stvarnim problemima i iskustvima žrtava online nasilja. Prvotno predviđena mjera koja je platformama nalagala obvezu uklanjanja legalnog ali štetnog sadržaja morala je biti povučena iz prijedloga zakona zbog slobode govora, umjesto toga platforme su sada dužne same filtrirati sadržaj.
No, upravo na problem tog “legalnog ali štetnog” sadržaja ukazuje istraživanje koje je proveo ovaj Centar. Istraživanje pokazuje da se žene na internetu najčešće susreću s nasiljem u obliku tekstualnih (82%), a tek potom slikovnih/video poruka (33 posto). Pretežito se radi o žrtvi nepoznatom počinitelju (67 posto), dok su Facebook, X i Instagram društvene mreže na kojima su žene najčešće iskusile online nasilje. Kod 13 posto žena koje su doživjele online nasilje ono je imalo svoju progresiju i offline. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su najčešće žrtve online nasilja mlade žene (16-24 godina), a da ga ova dobna skupina najmanje prijavljuje što je jasan pokazatelj opasnosti od normalizacije online nasilja.
Platforma Telegram posebno problematična – iskustva iz Portugala, Italije i Srbije
Tomás Grencho iz portugalske organizacije APAV izdvojio je dvije usluge koje pružaju iz domene online nasilja: Helpline – podrška žrtvama i informiranje o sigurnom korištenje tehnologije i Hotline – platforma za prijavu nezakonitog sadržaja na internetu. Među prijavama na ovoj platformi prednjače djela prijevare (34%), zatim sextortion (13,6%), nelegitiman pristup (6%), dijeljenje intimnog sadržaja bez pristanka (4,7%), te seksualni zločini protiv djece i mladih (3,2%).
Iznio je i analize nekoliko konkretnih slučajeva online uhođenja i online zlostavljanja korištenjem sadržaja generiranog pomoću umjetne inteligencije i deepfake tehnologije te ukazao kako je analize konkretnih slučajeva korisno uzeti u obzir prilikom donošenja politika i strategija za borbu protiv online nasilja nad ženama. Platformu Telegram ocijenio je radikalno problematičnom jer se u grupama ove platforme mogu naći posebno kategorizirane podgrupe poput “kćeri”, “djevojke”, “sestre” i sl. gdje se objavljuju različiti sadržaji bez pristanka što često uključuje i objavu tuđih osobnih podataka.
Slična iskustva dan ranije je na konferenciji iznijela i Edel Beckman iz talijanske organizacije PermessoNegato koja je ukazala na pošast ovakvih grupa koje mogu imati i preko 200 tisuća članova, a platforma im omogućuju slanje velikih datoteka, čak do 2GB. Analiza ove organizacije preko 330 tisuća poruka na Telegramu pokazala je da su najčešće korištene riječi na ovoj platformi text me, video i photo.
Odvjetnica Milena Vasić koja djeluje unutar Komiteta pravnika za ljudska prava – YUCOM iz Srbije također je govorila o problemu Telegram grupa. Podsjetila je na akciju infiltriranja tamošnjih aktivistkinja u Telegram grupe što je naišlo na širok odjek u javnosti. Objavile su uznemirujuće istraživanje prilikom kojeg su naišle na osobe koje su objavljivale čak i fotografije svojih majki, sestara, djevojaka. Aktivistkinje su pokrenule i nekoliko sudskih postupaka, no nažalost nitko nije odgovarao. Administrator je oslobođen optužbi s argumentacijom da nije on osobno postavljao te materijale. Vasić je ukazala na deficit kapaciteta institucija za borbu protiv visokotehnološkog kriminala kao i na nepostojanje zakonske regulacije ovog oblika nasilja u Srbiji.
Izazovi zlouporabe intimnih fotografija i videa
Boris Radanović, iz britanske organizacije za suzbijanje zlouporabe intimnih sadržaja bez pristanka STOP NCII.org i tamošnjeg Centra za sigurniji internet (UK Safer Internet Centre) iznio je stav da je u zakone nužno unijeti mogućnost da policija uništi inkriminirajući sadržaj. Posebno je skrenuo pozornost na važnost ratifikacije Drugog dodatnog protokola Konvencije o kibernetičkom kriminalu od strane članica Europske unije. Ovaj Protokol nalaže pojačanu suradnju i otkrivanje elektroničkih dokaza. Podsjetio je na činjenicu, a o čemu je prethodno govorila na konferenciji i Anita Matijević iz Ravnateljstva policije MUP-a RH, da je nužno jačati međunarodnu suradnju jer počinitelji sve češće djeluju iz zemalja koje u digitalnom području zaostaju u zakonodavnom okviru. Radanović je predstavio i alat Stop NCII, kako je naveo, jedini koji trenutno omogućava preventivnu zaštitu fotografija i videa. Korisnik putem ovog alata može zaštititi svoje fotografije/videe tako da budu označeni digitalnim kodom koji se potom šalje platformama. Ako netko pokuša objaviti te sadržaje na internetu to će zahvaljujući kodu biti prepoznato i onemogućeno.
Slobodni novinar Domen Savič iz slovenske organizacije Državljan D, koji se bavi temom povezanosti ljudskih prava i digitalnih tehnologija, govorio je o financijskim interesima kada je riječ o raspirivanju mržnje na internetu i normalizaciji mizoginih sadržaja, dok je Lucy Qin s američkog Georgetown University govorila o tehničkim aspektima i izazovima zlouporabe intimnih fotografija iznijevši pritom neke preporuke i konkretne savjete – kako onemogućiti snimke zaslona, na što paziti prilikom fotografiranja, poput izbjegavanja prikaza lica, tetovaža, interijera i slično.
Projekt „SURF AND SOUND 2.0“ financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, jednakost, prava i vrijednosti (2021-2027) i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije.
