Piše: Ivana Perković Rosan
Prije šest godina Hrvatsko neurološko društvo pokrenulo nacionalnu kampanju Dan crvenih haljina kako bi se podignula svijest o moždanom udaru kod žena. Naime, moždani udar u žena još uvijek je nedovoljno prepoznat, istražen i liječen. Dan crvenih haljina obilježava se prvog petka u veljači, a taj dan je Hrvatski sabor prošle godine i proglasio Nacionalnim danom borbe protiv moždanog udara u žena. Uoči ovog važnog datuma razgovarale smo s priznatom neurologinjom, prof. dr. sc. Arijanom Lovrenčić-Huzjan koja je ujedno predsjednica Hrvatskog društva za spolne razlike u neurološkim bolestima.
‘Cijeli tjedan uoči Dana crvenih haljina je posvećen različitim aktivnostima, na kojima se govori što je moždani udar, koji su simptomi i koliko je važno simptome odmah prepoznati. Važno nam je da se moždani udar shvati kao hitno stanje, da pacijenti dolaze što prije u ustanovu jer moždana stanica ne može dugo živjeti bez kisika i hrane. Što se duže čeka smanjuje se mogućnost liječenja. Važno je i osvijestiti koji su to čimbenici rizika za nastanak moždanog udara jer je to ono na što svaki pojedinac može utjecati. Osim stila života važno je i prepoznavanje kroničnih bolesti i njihovo liječenje. Zbog toga srijedom uoči Dana crvenih haljina imamo akciju na Cvjetnom trgu gdje mjerimo tlak, razinu glukoze u krvi, procjenjuje se rizik za nastanka moždanog udara. Četvrtkom je stručni skup, a petkom je završna svečanost,’ ispričala nam je prof. dr. sc. Lovrenčić-Huzjan.
A koliko je važna ova kampanja podizanja svijesti pokazuju i podaci prema kojima moždani udar pogađa svaku petu ženu i svake godine ubije dvostruko više žena nego karcinom dojke.
‘Problem je veliki, godišnje na tri tisuće umrlih žena dolazi dvije tisuće umrlih muškaraca i već samo to je važno u procjeni značaja moždanog udara. Osim same smrtnosti i invalidnost je veća kod žena, pogotovo kod starijih žena. Pada i kvaliteta života, kognitivne promjene pogađaju čak 70 posto oboljelih od moždanog udara, depresija pogađa 30 posto, a neke od posljedica su i kronični umor, apatija, kronična bol, seksualna disfunkcija. Važno je spomenuti i da sad imamo dvostruko više mladih s moždanim udarom u odnosu na starije osobe. Moždani udar se može dogoditi svakome i zato je važno to osvijestiti’, naglasila je.
Jedan od razloga zbog čega moždani udar kod žena često nije pravovremeno prepoznat i adekvatno liječen jest to što žene znaju imati i specifične simptome koji nisu uobičajeni kod muškaraca.
‘I kod muškaraca i žene najčešći simptomi su isti, to su slabost jedne strane lica i tijela, smetnje govora, nagla jaka glavobolja, smetnje ravnoteže, problemi s vidom. Kod žena se još javlja i opća slabost, smetenost, umor, mučnina i povraćanje. Nažalost, događa se da se to ne prepoznaje kao simptom moždanog udara. Uz to različita je reakcija muškarca i žene kad osjete da se nešto događa s njihovim zdravljem. Muškarac isti tren traži da ga se vozi na hitnu, a kod žena je to drukčije, one pričekaju malo da vide hoće li biti bolje. A kad shvate da nije bolje onda prvo razmišljaju što trebaju napraviti prije nego odu u bolnicu. Krenu organizirati muža, hranu, unučad, psa i tu se gubi dragocjeno vrijeme. Vrijeme prije dolaska u bolnicu je dugo, ono se nažalost mjeri u satima’, istaknula je. Ova stručnjakinja naglasila je i kako su žene u većem riziku od demencije koja može biti i posljedica moždanog udara.
‘I demencija, za koju se očekuje da će se utrostručiti do 2050., ima jači utjecaj na žene. Ako muškarac oboli od demencije najčešće se događa da ga žena njeguje, a kad žena oboli od demencije ona najčešće završi u nekoj ustanovi, već i tu je poseban značaj te razlike u spolu. Osim toga, autoimune bolesti su češće kod žena, migrena je značajno češća kod žena i veći je rizik za moždani udar u žena’, istaknula je.
Dodatni problem stvara i to što se rizik od moždanog udara kod žena još uvijek podcjenjuje jer se smatra da su žene zaštićene zbog hormona, no to nije baš tako. Žene imaju niži rizik od moždanog udara samo u fertilnoj dobi, a nakon menopauze rizik se povećava.
Ipak, dobra vijest je da se čak 80 posto moždanih udara može spriječiti promjenom načina života.
‘Američka neurološka akademija izdala je sedam preporuka kada su pokrenuli kampanju za sprečavanje moždanog udara i kad vidite koji su to sedam čimbenika i odrednica za zdrav život, vidite da su zapravo jednostavni. Na prvom mjestu je zdrava prehrana koja ima voća, povrća, nemasnog mesa, ribe, maslinovog ulja, orašastih plodova. Na drugom mjestu je fizička aktivnost. Već samo to dvoje će utjecati na preostale čimbenike. A to su povišeni šećer u krvi, tjelesna težina, razina masnoće u krvi, povišeni krvni tlak i pušenje. Lani je dodana osma odrednica zdravlja, a to je spavanje. Trebamo spavati više i zdravije.
Nažalost čovječanstvo u prosjeku spava 50 minuta manje nego prije 30 godina. Trebalo bi spavati osam sati, a prije spavanja bi se trebalo opustiti, posvetiti se sebi, ne razmišljati o brigama za idući dan, probati se fokusirati na nešto lijepo što je bilo toga dana, nešto pozitivno, kako bi san bio što kvalitetniji, što dulji. San je važan.’, savjet je neurologinje Lovrenčić-Huzjan.
