Nakon javno izraženog nezadovoljstva Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika Nacrtom prijedloga Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti, nedavno je Ministarstvo kulture pozvalo predstavnika HZSU-a da prisustvuje budućim sastancima Radne skupine ta da Ministarstvu dostave konkretne prijedloge i primjedbe vezane uz Nacrt.
Slobodnjake je, naime, posebno zabrinuo financijski cenzus za stjecanje prava na uplatu doprinosa, odnosno prava na mirovinu. Predloženim maksimalnim i minimalnim cezusom pravo na uplatu doprinosa izgubilo bi 898 umjetnika od ukupno 1375 članova HZSU-a.
Pored toga, zabrinjava ih i uvjet „zamjetnog doprinosa hrvatskoj kulturi” koji pretpostavlja višegodišnji prepoznat rad i etabliranost umjetnika što izravno utječe na duljinu radnog staža i visinu mirovine. Prema podatcima HZSU-a mirovina slobodnog umjetnika u Hrvatskoj iznosi između 1200 i 1800 kuna.
Najviše kontroverzi u javnosti izazvalo je pitanje tko sve ima status slobodnog umjetnika, odnosno kome država uplaćuje zdravstveno osiguranje i doprinose, i tko sve taj status ne može ostvariti.
Što ženama znači status slobodne umjetnice?
Koliko je važan status samostalne umjetnice najbolje na osobnom primjeru svjedoči jedna ispitanica u istraživanju „Kako žive umjetnice“:
“Prepisat ću vam odmah bolovanje”, kaže mi neurologinja na očitanju nalaza. “Ali ja vam to nemam”, kažem, objašnjavajući joj kako freelanceri bez statusa samostalnog umjetnika ne ostvaruju pravo na bolovanje. Isto mi se desilo kod ginekologa, dakle, kao freelancerica nemam pravo biti na održavanju trudnoće (strogom mirovanju zbog komplikacija) kao druge žene, što u mom slučaju znači i biti bez prihoda. Mislim da je pojam freelancerstva prosječnom čovjeku u Hrvatskoj potpuno nejasan. Jednostavno nepojmljiv. Na koji način osvijestiti društvo da su to zapravo ljudi koji jako puno rade za jako malo novaca?” Ž.H.Č. (citat iz istraživanja)
Od umjetničkog rada ne može živjeti čak 80 posto riječkih umjetnica
Istraživanje „Kako žive umjetnice“, koje je su provele Selma Banich i Nina Gojić 2018. godine na uzorku od 93 umjetnice iz Rijeke i okolice, iznijelo je zanimljive podatke. Većina ispitanica radi u struci i to u HNK Ivana pl. Zajca, Akademiji primijenjenih umjetnosti, Glazbenoj školi, Osnovnoj školi za balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica i u EPK Rijeka 2020.
Istraživanje je pokazalo da čak 24 posto ispitanica ima ukupna primanja manja od minimalne plaće u Hrvatskoj, a više od polovice njih zarađuje manje od prosječne plaće. Zanimljivo da je više od 80 posto ispitanica izjavilo kako ne mogu živjeti samo od svog umjetničkog rada i da taj manjak nadoknađuju honorarnim i sezonskim poslovima, radom na crno ili podrškom drugih osoba.
