Prevela i prilagodila: Antonija Dujmović
Sport je jedna od najmoćnijih platformi za promicanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena i djevojaka, a način medijskog praćenja sporta snažno utječe na oblikovanje normi i stereotipa kod žena i muškaraca, odnosno djevojčica i dječaka – smatraju u Međunarodnom olimpijskom odboru.
Tijekom dva tjedna održavanja Olimpijskih igara mediji prate ženski sport u kontinuitetu kakav je inače rijetkost, no često izostane kvaliteta prikaza. Imajući ovo u vidu, Međunarodni olimpijski odbor potiče ispravan način prikazivanja, opisivanja, predstavljanja, snimanja i fotografiranja žena i djevojka, odnosno sportaša općenito. Kako bi se u tom smjeru pomoglo medijskim djelatnicima MOO je izradio Smjernice za rodno uravnotežen prikaz.
Sadržaj i uređivanje
• Sadržaj se treba temeljiti na zaslugama. Razumljivo da nije moguće uvijek ostvariti jednaku spolnu zastupljenost (ne može se prikazati nešto što se nije dogodilo) međutim, nužno je biti rodno osjetljiv u načinu kako se predstavlja određeni sadržaj.
• Pri kreiranju sadržaja, treba paziti na način prikazivanja sportaša i sportašica u tonu, stilu, jeziku i slikama.
Medijska pokrivenost i vrijeme emitiranja
• Ženska i muška sportska događanja jednako su važna i tako bi se trebalo pristupiti i u prikazu.
• Muškim i ženskim sportskim događajima treba posvetiti koliko je god to moguće jednaku pokrivenost i vrijeme emitiranja (natjecanja, intervjui, komentari…).
• U člancima i publikacijama tiskanih i digitalnih medija, koliko je god to moguće, muškarcima i ženama treba dati jednak prostor. Treba izbjegavati usredotočenost na samo jedan spol.
• Važno je voditi računa o uravnoteženom prikazu ženskih sportova koji demonstriraju snagu, izdržljivost, brzinu (npr. boks, džudo, ragbi) i sportova u kojima do izražaja dolazi gracioznost, fluidnost ili elegancija (npr. ronjenje, ritmička gimnastika ili jahanje konja).
Jednakost se treba ogledati i u slikovnom prikazu
• Poduzeti svjesne napore kako bi se izbjegle značajne razlike u zastupljenosti prikaza jednog spola u odnosu na drugi.
• Na web stranicama i društvenim mrežama treba osigurati ravnotežu spolova u broju objavljenih članaka i profila sportaša i sportašica.
• S posebnom pažnjom i poštovanjem treba pristupiti slikovnom prikazu. Treba izbjegavati objektiviziran i seksualiziran slikovni prikaz sportašica, sportaša, njihovog sportskog tima, navijača i gledatelja. Na primjer:
– ako sportaš ili sportašica ima neku nezgodu ili smetnju zbog odjeće (rascijepljena odjeća, nenamjerno više otkriven neki dio tijela…) te slike ne koristiti;
– ako se neki incident dogodi tijekom emitiranja uživo, brzo pomaknuti fokus na način da se ne našteti sportskoj aktivnosti;
– izbjegavati prikaze video snimki od glave do pete kojima je naglasak na estetici, a ne na sportu;
– ne usredotočivati se na prikaz prepona i međunožja (uobičajeno u gimnastici, odbojci na pijesku i umjetničkom klizanju);
– ponekad se redatelji i snimatelji previše fokusiraju na istim sportašima unutar natjecateljskog tima, to je u redu samo ako se temelji na sportskoj igri, a ne na izgledu sportaša ili sportašice;
– prikaz kose, noktiju, šminke ili odjeće u redu je samo ako je dio sportske izvedbe.
Jezik i terminologija
• Posebnu pozornost treba posvetiti upotrebi jezika i terminologije u komentarima, naslovima i člancima u tiskanom ili digitalnom obliku.
• Koristiti jezik slobodan od predrasuda i izbjegavati rodne stereotipe, izraze ili riječi koje uspoređuju žene s muškarcima i/ili podrazumijevaju superiornost jednog spola nad drugim. Npr. umjesto „plivala je kao muško (zvijer) kako bi pobijedila u toj utrci“ može se reći „plivala je odlučno da pobijedi u toj utrci“.
• Ako je spol po kojem se osoba identificira poznat, onda je u redu koristiti zamjenice poput on/ona ili njegov/njen.
• Ako spol nije poznat ili osoba pripada mješovitoj rodnoj skupini, tada bi trebalo koristiti rodno neutralne opise poput njihov, njima i sl.
U nastavku je popis nekih općih načela koja bi trebalo slijediti:
➔ U obraćanju ljudima
• Kada se govori o osobama uvijek koristiti izraze žensko/muško, žena/muškarac, a ne dečko/cura, mladić/ djevojka, osim ako se to odnosi na djecu.
• Izraz dama može se koristiti kada je povezan s izrazom gospodin, npr. u govoru: dame i gospodo.
• Oslovljavanje s „dama“ je neprikladno kada se koristi u korelaciji s izrazom muškarac. Tada se treba koristiti riječ žena.
➔ Zamjenice
• Ako spol osobe nije poznat treba izbjegavati zamjenice poput ona/on, njen/njegov i koristiti neutralne zamjenice u množini (njihov, njih i sl.). Npr. umjesto „svaki sportaš na sebi treba imati njegovu akreditaciju cijelo vrijeme“ treba reći „sportaši na sebi trebaju imati njihove akreditacije cijelo vrijeme“.
➔ Imenice
• Uvijek kada je to moguće, koristiti rodno neutralne izraze, ili koristiti oba izraza npr: sportaš/sportašica.
• Smjernice su pisane u duhu engleskog jezika pa se u njima tako predlažu sljedeći zamjenski izrazi:
Sportsman ➔Sportsperson
Sportsmanship ➔Sporting spirit
Spokesman ➔Spokesperson
Cameraman ➔Camera operator
Cameramen ➔Camera crew
Anchorman ➔Anchor, News anchor
Chairman ➔Chair, chairperson
Manmade ➔Artificial, synthetic
➔ Pridjevi
• Izbjegavati ocjenjivanje izgleda pojedinca. Pri opisu izvedbe sportaša, koristiti pridjeve koji se odnose na žene i muškarce npr. lijepi, snažni, graciozni, atletski umjesto seksi, ženstvena, muževan, poput muškarca, itd.
Intervjuiranje i komentiranje
• Prilikom vođenja intervjua ili komentiranja treba izbjegavati rodno pristrana pitanja i izjave.
• Kada se intervjuira sportašicu na igralištu, sportskom terenu ne treba joj postavljati pitanja o njenom suprugu, partneru, djeci i sl. osim ako ona sama to ne ističe (muškim sportašima nitko ne postavlja pitanje jesu li njihove djevojke, žene, partnerice ponosne na njih).
• Izbjegavati prikazivanje sportašica u odnosu na njihove poznate supruge, partnere…
• Prilikom uzimanja izjava ne pripisivati uspjeh sportašice njenom treneru ili drugoj osobi npr. riječima „čovjek koji sve ovo učinio mogućim“ (uspjeh muškog sportaša rijetko se pripisuje treneru).
• Može se istaknuti da je riječ o timskom naporu.
Rodno specifična pitanja i iskustva
• Ako se sportašica nakon trudnoće vratila na trening / natjecanje ne treba se usredotočiti na to, osim ako ona sama želi dati takve informacije. Naglasak treba biti na njenim uspjesima, rezultatima i sportu, a ne na majčinstvu.
Glasnogovorništvo
• Žene mogu govoriti same za sebe. Istraživanja ukazuju na tendenciju da treneri ili druge osobe govore u ime sportašica dok se sportaše najčešće izravno intervjuira. Sportašicama treba postavljati pitanja izravno osim u slučaju kada one žele da netko drugi govori u njihovo ime.
Izvor: Portrayal Guidelines for Gender Balanced Representation, International Olympic Committee