Piše: Antonija Dujmović
S početkom kolovoza na snagu je stupila Direktiva o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i sve države članice Europske unije imaju rok od tri godine za implementaciju novih pravila u svoje zakonodavstvo. Pravila se odnose na roditeljske i očinske dopuste te dopuste za pružatelje skrbi, kao i pravo na fleksibilne uvjete rada.
Najveća novost za roditelje u Hrvatskoj je da će očevi po prvi put imati zakonsko pravo na plaćeni očinski dopust od najmanje deset radnih dana. Trenutno uvjeti korištenja slobodnih dana zbog rođenja djeteta nisu ujednačeni i uglavnom ovise o volji poslodavca. Prema istraživanju iz 2011., polovina muškaraca u Hrvatskoj tada nije koristila slobodne dane pri rođenju djeteta.
Važna novost je da će i muškarci i žene moći uzeti plaćeni dopust za skrb o članovima obitelji kojima je potrebna pomoć.
Nove promjene koje se moraju uvrstiti u hrvatsko zakonodavstvo:
- najmanje deset radnih dana očinskog dopusta za očeve oko datuma rođenja njihovog djeteta, uz najmanju naknadu u visini iznosa za bolovanje
- pravo na četiri mjeseca roditeljskog dopusta, od kojih su dva mjeseca neprenosiva s jednog roditelja na drugog te uz mogućnost fleksibilnog korištenja dopusta u punom ili skraćenom radnom vremenu, odnosno u više dijelova
- pet dana skrbničkog dopusta prema kojem će zaposleni imati pravo na pet radnih dana godišnje plaćenog dopusta za skrb o bližim srodnicima kojima je potrebna pomoć zbog zdravstvenih razloga
- fleksibilnije radne uvjete za sve roditelje i skrbnike djece mlađe od 8 godina, (skraćeno radno vrijeme, fleksibilne radne sate, fleksibilno radno mjesto tj. rad na daljinu).
Riječ je o minimalnim standardima, države članice mogu odobriti i dulji i više plaćen dopust (neke države npr. Finska, Portugal i Španjolska već omogućavaju i po nekoliko tjedana očinskog dopusta).
Nova pravila za cilj imaju smanjenje rodnog jaza u plaćama i mirovinama
Direktiva je donesena na osnovi podataka koji upućuju na značajne rodno uvjetovane razlike kada je riječ o stopi nezaposlenosti te opterećenosti kućanskim poslovima i brigom o djeci što za posljedicu ima slabiju uključenost žena na tržištu rada, njihovu slabiju mogućnost napredovanja u karijeri, manju plaću i na koncu manju mirovinu.
Zbog toga Europska unija želi standardizacijom ovih novih pravila postići veću razinu rodne ravnopravnosti u društvu i bolju podjelu odgovornosti između muškaraca i žena u cilju smanjenja rodnog jaza u plaćama i mirovinama. Konačni učinak ovih mjera trebao bi imati pozitivan odraz i na europsko gospodarstvo.
Direktiva o ravnoteži između privatnog i poslovnog života usko je povezana s europskim projektom „Jednaka prava, jednake plaće, jednake mirovine“ kojeg kod nas s partnerima provodi Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Nejednakost u plaćama i mirovinama za posljedicu ima socijalnu i ekonomsku nesigurnost za žene, stoga se ovim projektom žele osigurati standardi, mjere i akcije koji će pridonijeti podizanju svijesti o problemu jaza u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena s ciljem smanjivanja rizika siromaštva za žene.