Razgovarala: Antonija Dujmović
Kako se kod nas žene s diskriminacijom najviše susreću na radnom mjestu i tržištu rada, znanost je očito prepoznata kao oaza u kojoj ova negativna pojava nije izražena. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je oko 55 posto žena doktorica znanosti. Da znanost omogućava i ženama i muškarcima napredak temeljen na rezultatima učenja, truda i rada potvrđuje nam dr. sc. Ana Barić, specijalistica nuklearne medicine u Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu KBC-a Split, koja će ovu godinu pamtiti po vrijednim postignućima.
Ovog ljeta ste doktorirali. Čestike! Kakav je osjećaj?
Zahvaljujem na čestitkama (osmijeh). Da, nedavno sam uspješno obranila doktorsku disertaciju pod nazivom „Analiza kliničkih karakteristika i fenotipova u bolesnika s Hashimotovim tireoiditisom“. Osjećaj je predivan, doktorska disertacija je posebna potvrda znanstvenog rada i neizmjerno sam sretna, sada sam sigurna da su se sve ove godine truda i odricanja isplatile.
Što je pridonijelo Vašoj odluci da se usmjerite na znanstveno područje?
Želja za učenjem i razvijanjem. Klinička medicina je neodvojiva od znanosti te su mi . znanstveni radovi dnevna literatura u kojoj pronalazim odgovore na mnoga pitanja koja se nameću u radu s pacijentima. Posebno je zadovoljstvo kad vlastitim znanstvenim istraživanjem dođemo do rezultata koji su primjenjivi u klinici. Upravo to je najveći poticaj za znanstveno-istraživačku djelatnost koja zahtjeva mnogo odricanja i truda, u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Foto: privatni album
Što je u fokusu Vašeg znanstvenog interesa?
Štitnjača – genetska pozadina bolesti štitnjače, uloga okolišnih čimbenika u razvoju bolesti, prevencija bolesti i liječenje individualnim pristupom. Bolesti štitnjače su danas vodeći endokrinološki poremećaji i unatoč porastu učestalosti nisu dovoljno istraženi svi čimbenici koji dovode do nastanka bolesti kao ni utjecaj poremećaja štitnjače na druge organske sustave.
U fokusu našeg istraživanja je trenutno Hashimotov tireoiditis kao kronična autoimuna bolest koja nastaje međudjelovanjem genetike i okolišnih čimbenika. Sukladno tome, 2013. godine započeli smo znanstveno istraživački projekt koji je financiran od Hrvatske zaklade za znanost, naziva „Cjelogenomska analiza povezanosti Hashimotovog tireoiditisa“. Voditeljica projekta je izv. prof. dr. sc. Vesna Boraska Perica, a rezultat je suradnje Katedre za medicinsku biologiju Medicinskog fakulteta u Splitu i Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu KBC-a Split.
Do kojih ste spoznaja došli istražujući Hashimotov tireoiditis?
U sklopu navedenog projekta objavili smo nekoliko značajnih publikacija, između ostalog pridonijeli smo otkrivanju kompleksne genetske pozadine ove bolesti te smo dokazali povezanost autoimunosti štitnjače s kliničkim tegobama koje su prisutne kod bolesnika s Hashimotovim tireoiditisom. U sklopu projekta izradila sam i doktorsku disertaciju, osobito smo se usmjerili na ispitivanje šireg utjecaja ove organ specifične autoimunosti jer su dosadašnja istraživanja potvrdila da Hashimotov tireoiditis utječe na smanjenje kvalitete života čak i u bolesnika kod kojih je još očuvana funkcija štitnjače, što potvrđuju i naši rezultati.
Foto: dr. sc. Ana Barić na Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu KBC-a Split, privatni album
Je li poznat razlog zbog kojeg od poremećaja rada i bolesti štitnjače češće obolijevaju žene nego muškarci?
Bolesti štitnjače imaju izrazitu razliku u pojavnosti u odnosu na spol, u skladu s tim Hashimotov tireoiditis je i do 10-ak puta učestaliji u žena. Važnu ulogu ima utjecaj spolnih hormona no unatoč brojnim istraživanjima nije u potpunosti razjašnjena tako velika razlika u pojavnosti u odnosu na spol.
Ni u tome žene nisu ravnopravne?
Na žalost, tu zaista ne postoji ravnopravnost.
Smatrate li da je ženama teže napredovati u znanosti u odnosu na muške kolege?
E, tu mogu potvrditi da zaista postoji ravnopravnost, iz svog osobnog iskustva. U znanosti nema diskriminacije, napredak ovisi isključivo o upornosti i marljivosti. Težina napredovanja u znanosti se razlikuje jedino u odnosu na vrijeme, prethodnim generacijama je sigurno bilo teže i zahtjevnije ostvariti znanstveni uspjeh, nama je danas uvelike lakše obzirom na sva znanja i tehnologije koje su nam dostupne.
Kakva su Vaša osobna iskustva kada je u pitanju razvoj karijere?
Tijekom kliničke i znanstvene karijere nisam se susrela s diskriminacijom u odnosu na spol. Medicina zahtjeva izrazitu ozbiljnost i zrelost i te se već tijekom studija izgrađujemo na način da se kao kolege međusobno uvažavamo bez obzira na etničke, spolne ili neke druge razlike.U medicini je važan timski rad, napredak u karijeri nije samo osobni uspjeh nego uglavnom nastaje kao rezultat složnog kolektiva.
Jesu li ohrabrenje i podrška obitelji ženi znanstvenici potrebniji u izgradnji karijere ili su po Vama jednako važni i ženama i muškarcima?
Mislim da je svakom pojedincu u izgradnji karijere vrlo važna podrška obitelji. Znanost zahtjeva velika odricanja i u tome je nužno razumijevanje od strane bližnjih čime put do rezultata postaje lakši. Također, profesionalnom uspjehu doprinosi i ostvarenje u privatnom životu, time se u potpunosti izgrađujemo. Meni osobno mnogo znači podrška obitelji i uvelike sam im zahvalna na tome.
Foto: privatni album
Ove ste godine dobili stipendiju „Za žene u znanosti“ koju dodjeljuje L’Oréal Adria u suradnji s Hrvatskim povjerenstvom za UNESCO pri Ministarstvu kulture i HAZU-om. Koliko Vam to znači za razvoj profesionalne karijere?
Iznimna mi je čast što sam jedna od četiri dobitnice tako prestižne stipendije. Uvjeti stipendije su zahtjevni, vrlo je cijenjena u znanstvenim krugovima i dobar je poticaj za istraživačku djelatnost. Osim što mi je financijski pomogla u pokrivanju troškova studija i u završetku doktorske disertacije, stipendija je omogućila dodatnu promociju našeg istraživanja i rezultata na što smo osobito ponosni. Stipendija je namijenjena mladim znanstvenicama i mogu reći da ovako prestižna nagrada na početku karijere uvelike olakšava profesionalni uspjeh. Osim nacionalne stipendije, od strane uglednog izbornog povjerenstva nominirana sam za L’Oréal UNESCO stipendiju i na međunarodnoj razini što je također izniman uspjeh.
Upoznali ste akademika Zvonka Kusića, našeg uvaženog profesora onkologije i nuklearne medicine koji je dobar dio svojeg znanstvenog rada posvetio istraživanjima bolesti štitnjače. Jeste li razmijenili profesionalna iskustva s akademikom?
Akademik Kusić je doajen tireoidologije ne samo u Hrvatskoj nego i na svjetskoj razini. Imala sam čast slušati njegova izlaganja na stručnim simpozijima i tijekom specijalističkog usavršavanja, a kao autor vodećih publikacija iz područja bolesti štitnjače i nuklearne medicine prenio je meni i mojim kolegama mnoga znanja iz domene naše specijalizacije i šire. Upravo zbog toga iznimna mi je čast što je moj rad prepoznat od strane tako uvaženog stručnjaka, time je moj profesionalni uspjeh još veći.
Foto: Dodjela stipendija “Za žene u znanosti”, privatni album
Smatrate li da mlade generacije znanstvenika dovoljno koriste znanstvenu ostavštinu i iskustvo starijih kolega i kolegica?
Da. Znanstveno istraživački rad se temelji na dosadašnjim otkrićima, prije započinjanja svakog projekta potrebno je detaljno pregledati brojne prethodne radove koji služe kao polazište za nova istraživanja. Također, u znanstvenoj djelatnosti vrlo je važna uloga starijih kolega koji uglavnom mentoriraju nas mlade znanstvenike, bez njihove pomoći ne bismo bili u mogućnosti ispravno analizirati i publicirati rezultate, to je timski rad i tu je njihovo iskustvo presudno.
Prvo stipendija „Za žene u znanosti“, a potom i nominacija za titulu Žena godine 2019. u organizaciji časopisa Zaposlena. Može li se reći da je ovo bila Vaša godina ili one tek dolaze?
Sa sigurnošću mogu reći da je ovo bila moja godina, prvo dobitak L’Oréal Adria stipendije, potom nominacija za titulu Žena godine te uspješna obrana doktorske disertacije i nominacija za L’Oréal stipendiju na međunarodnoj razini, ni u snu nisam zamišljala toliko uspjeha na početku karijere. Obzirom da se i dalje intenzivno bavim znanošću i klinikom, nadam se da ću nastaviti tako uspješan slijed.
