Piše: Antonija Dujmović
Danas znanost potvrđuje ono što su naše bake intuitivno znale oduvijek – pletenje ima terapijski učinak na pojedinca. Može olakšati nošenje s bolestima i poremećajima poput depresije, tjeskobe, visokog krvnog tlaka, mnogih ovisnosti, PTSP-a, multiple skleroze, a preporučuju se i potpuno zdravim ljudima za povećanje koncentracije, očuvanje kognitivnih funkcija te nošenje sa stresom – čulo se danas u zagrebačkom KIC-u na tribini „Pozitivni učinci pletenja i kukičanja na pojedinca i zajednicu“ u sklopu humanitarne kampanje „Upletimo se“ koju je pokrenula Udruga OZANA i Štrikeraj cafe.
Među okupljenim stručnjacima koji su istaknuli pozitivne učinke pletenja i putem akcije “Upletimo se” podržali njegov humanitarni potencijal je i neuroznanstvenik Goran Sedmak, pročelnik Odsjeka za razvojnu neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.
“Pletenje i kukičanje jačaju kognitivne sposobnosti. Ruke su produžetak mozga i aktivnosti poput pletenja aktiviraju njegove velike dijelove, održavaju ga mlađim i aktivnijim što je posebno važno za osobe starije životne dobi. Također, poznato je da se ljudi koji su usvojili vještinu pletenja puno brže oporavljaju od moždanog udara”, rekao je neuroznanstvenik Sedmak.
Foto: Tribina „Pozitivni učinci pletenja i kukičanja na pojedinca i zajednicu“, OZANA
Humanitarnu akciju „Upletimo se“ pokrenula je Udruga OZANA, organizacija usmjerena na pomoć odraslima i djeci s invaliditetom, koja pored borbe za vlastitu egzistenciju svake godine provodi barem jedan projekt za drugoga.
“Takav princip potvrđuje naše uvjerenje da su davanje i primanje uzajamno povezani procesi i da jedno bez drugog ne vrijedi. Tako našim korisnicima pružamo priliku da se osjećaju snažniji, da svoje potencijale razvijaju i od onih koji se percipiraju samo kao primatelji pomoći – osobe s invaliditetom, afirmiramo u one koji pomoć pružaju” kaže nam ravnateljica Centra OZANA Vjera Lukavečki.
Foto: Knit a Square Croatia
Tijekom kampanje građani mogu besplatno naučiti tehniku pletenja i kukičanja, te sudjelovati u izradi velikog božićnog drvca ljubavi i zajedništva putem izrade unikatnih vunenih kvadratića dimenzija 20×20 cm. Svi prikupljeni kvadratići će, za vrijeme adventa, biti spojeni u vunene deke i donirani beskućnicima, kako bi im se hladni zimski dani učinili barem malo toplijima.
Akcija traje do 7. prosinca, a dosad su se odazvali brojni građani. Tako je Štrikeraj cafe, inkluzivna radionica u koju mogu doći svi zainteresirani i družiti se s korisnicima u kreativnom radu, zahvaljujući voditeljici Štrikeraja gospođi Sandri Kerovec postao inkubator dobrih i inovativnih ideja.
“Trenutno raspoloženje u Štrikeraj cafeu je vrlo entuzijastično. Svi smo u stanju visoke motiviranosti nošeni zajedničkim dobrim impulsom rada za drugog i veseljem zbog tako svesrdne i široke podrške koja nam svakodnevno stiže iz raznih strana svijeta” kaže nam ravnateljica Centra OZANA.
Kako građani mogu sudjelovati?
– prije svega pratiti sva događanja na Facebook stranici udruge OZANA, kako bi saznali što se trenutno događa i kakve su potrebe za pomoć
– mogu doći u Štriekraj cafe svakog radnog dana od 14-20 sati u Ulicu grada Vukovara 235 u Zagrebu i pridružiti se radionici i (naučiti plesti ako ne znaju);
– kod kuće plesti/kukičati pretežno zelene kvadrate 20X20 cm, poslati ih udruzi OZANA ili ih pozvati da dođu preuzeti ispletene kvadratiće (tel :01/8894233)
– donirati vunu za kvadrate
– uključiti se u proces spajanja kvadrata
– širiti ovu dobru priču i tako motivirati druge
Foto: Španjolska Udruga pletenja iz solidarnosti IAIA
Pletenje kvadrata jako dobro napreduje, zadovoljno ističu u Udruzi. Puno se ljudi, udruga, inicijativa već uključilo u ovaj projekt/kampanju/akciju pa u OZANA-u pristižu pleteni kvadrati sa svih strana Hrvatske i Europe. Među njima je i španjolska Udruga pletenja iz solidarnosti IAIA te slovenska organizacija KvaKvačkaš.
“Valja istaknuti FB grupu Knit a square Croatia, čije su se članice bezrezervno uključile u ovaj projekt i vrijedno rade deke za beskućnike, te su se ponudile za spajanje kvadrata u deke”, ističe Vjera Lukavečki.
Humanitarna akcija “Upletimo se” dobila je široku podršku, posebno ističu ulogu jednog sportaša koji plete odmalena i tako ruši stereotipe o muškarcima i pletenju.
“Osim mnoštva divnih ljudi diljem Hrvatske i Europe i spomenutih udruga, škola, vrtića, domova za starije i nemoćne, državnih i gradskih institucija, ovu humanitarnu akciju najsnažnije je podržao i veslač, naš zlatni olimpijac Valent Sinković koji je njen ambasador”, ističe predsjednica Udruge OZANA.
Foto: Sandra Kerovec, Valent Sinković i Vjera Lukavečki
Kada je riječ o stereotipnom doživljaju pletenja i činjenici da se ova radnja uglavnom veže uz žene starije dobi dok muškarce uopće nije poželjno povezivati s pletivom i iglama iz Udruge primjećuju da je ovakva slika prisutna naročito kod starijih generacija. No, kod mlađih postoji izrazita otvorenost za učenje ove vještine kako kod mladića tako i kod djevojaka, samo im treba dati priliku, kažu.
“Ne pletu samo bake i domaćice. Dapače sve više je mladih, samosvjesnih, obrazovanih ljudi koji ovu vještinu smatraju dragocjenom i velikim potencijalom da se radeći nešto što vam donosi dobrobit u smislu poboljšanja vaše psihosocijalne strukture, imate priliku kreativno se izraziti i priskrbiti si sredstva za život. U akciju su se uključile razni profili osoba od umirovljenica koje ovim uključivanjem u rad za drugog, postaju opet važne i vrijedne društvu i zajednici, do mladih sportaša, umjetnika i svih drugih profila stručnjaka, bez ikakvih predrasuda”, kaže nam ravnateljica Centra OZANA Lukovečki.
Foto: U Štikeraj cafeu ruše sve stereotipe o pletenju
Dobrobiti pletenja
Pletenje i kukičanje su vještine koje je relativno jednostavno usvojiti. Ritmički pokreti pri pletenju podižu raspoloženje, djeluje umirujuće i opuštajuće te potiču stanje nalik meditaciji.
Automatizam pokreta također je važan jer dok je mozak okupiran automatskom aktivnošću razgovori postaju opušteniji, dublji i osobniji, prekidaju se negativni misaoni obrasci i preusmjerava se pažnja, vraća se osjećaj kontrole. Činjenica da je to automatska aktivnost znači i da se tih pokreta mogu sjećati i oni koji pate od demencije.
U smislu socijalizacije pletenje nam otvara vrata u svijet – razvija osjećaj pripadnosti pletačkoj zajednici. Te aktivnosti su razlog za dolazak, osnova za razgovor, a zajednička svrha olakšava uključivanje osobama kojima bi to inače mogao biti problem. Na taj se način širi društvena mreža i grade nova prijateljstva, a lako se mogu integrirati i marginalizirane skupine jer pletenje prelazi i kulturološke i jezične i dobne granice, kao i one intelektualnih poteškoća i tjelesnog invaliditeta – kao što je to slučaj i u Centru OZANA.
