Prošlo je gotovo četvrt stoljeća otkako je 189 država usvojilo Pekinšku platformu za djelovanje nakon konferencije UN-a 1995. Novo istraživanje Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) pokazuje da nijedna zemlja EU još uvijek nije u potpunosti primijenila ovaj nacrt za osnaživanje žena. A tu su sada i novi izazovi poput starenja stanovništva, migracija i klimatskih promjena.
„Starenje stanovništva u EU donosi nove izazove za rodnu ravnopravnost jer su žene i dalje glavni pružatelji skrbi. Iako je neplaćeni posao skrbi nužan za dobrobit pojedinaca i šireg društva, njegov doprinos ekonomskom rastu uglavnom je nevidljiv”, kaže Virginija Langbakk, direktorica EIGE-a.
Odgovornost skrbi nosi 7,7 milijuna žena i otprilike pola milijuna muškaraca na tržištu rada, a skrb je ujedno i razlog da je 9 milijuna žena (u usporedbi s 0,6 milijuna muškaraca) zaposleno na nepuno radno vrijeme. Žene više od muškaraca(19,7% prema 14,9%) pružaju skrb za starije i za osobe s invaliditetom, posebno među populacijom u dobi od 50 do 64 godine. Usluge dugotrajne skrbi ostaju nedovoljne u mnogim državama članicama.
Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti i klimatskim promjenama, iako je veća vjerojatnost da će žene prije prihvatiti ekološko ponašanje, u sektoru zaštite okoliša prevladavaju muškarci: samo petina ministara koji se bave okolišem, klimatskim promjenama, energijom i prijevozom su žene. Energetska učinkovitost može doprinijeti smanjenju energetskog siromaštva, a njime su posebno pogođena samohrana kućanstva (12,1% na razini EU).
Migracije su potaknule odgovore usredotočene na sigurnost i graničnu kontrolu, nasuprot specifičnim potrebama migranata. Ženama su potrebne rodno osjetljive mjere tijekom procesa dobivanja azila, od ženskih voditelja intervjua i tumača do usluga za trudnice u prihvatnim centrima. Potrebni su značajni napori na integraciji: otprilike svakoj drugoj migrantskoj osobi koja nije podrijetlom iz EU članica prijeti siromaštvo i socijalna isključenost, a polovica žena migrantica je nezaposlena.
Čak 40 posto novinarki potvrdilo je samocenzuru nakon maltretiranja na internetu
Rodno uvjetovano nasilje i dalje ostaje problem, svaka treća žena u EU pogođena je fizičkim ili seksualnim nasiljem. Internetsko nasilje sve više zabrinjava, 20 posto mladih žena doživjelo je seksualno nasilje putem interneta, a 40 posto novinarki potvrdilo je samocenzuru nakon maltretiranja na internetu.
Iako je neosporan napredak od 1995., posljednjih je godina primjetan zastoj na području ravnopravnosti spolova. U nekim državama članicama EU na djelu su otpori ratifikaciji Istanbulske konvencije, težnje za zabranom rodnih studija na sveučilištima, pokušaji ograničavanja pristupa pobačaju i smanjivanje prostora organizacijama za ženska prava.
Osvrt EIGE-a na provedbu Pekinške platforme djelovanja u državama članicama EU-a pripremljen je na zahtjev finskog predsjedništva Vijećem EU-a. Osvrt doprinosi globalnim naporima u nadzoru provedbe obveza prema ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena.
Izvor: EIGE
