Piše: Antonija Dujmović
Kada je riječ o medijskom prikazu, žene imaju dva razloga za nezadovoljstvo – prvi, da su nedovoljno vidljive, i drugi, da su na krivi način vidljive. Panel posvećen ravnopravnosti u medijima koji se održao u okviru europskog sastanka o ravnopravnosti spolova i raznolikosti u audiovizualnom sektoru, 30. siječnja u organizaciji Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva, potvrdio je ovu tezu.
Žene su u hrvatskim medijima podzastupljene u informativnim sadržajima, njihova postignuća su nedovoljno vidljiva, njihova stručnost ne uživa jednak tretman (uglavnom se muškarce traži stručno mišljenje na neku temu). S druge pak strane, žene su najviše zastupljene u magazinskim sadržajima, uglavnom “upakirane” u stereotipni prikaz. Naravno, ova slika nije posebitost samo hrvatskog društva o čemu je na panelu govorila i Carmen Mudarra, predstavnica sindikata FSC CCOO iz Španjolske.
Profesorica na Fakultetu političkih znanosti Viktorija Car podsjetila je na istraživanje koje je provela s partnerima/cama i koje je pokazalo da su žene u samo 8 posto slučajeva protagonistice televizijskih vijesti u Hrvatskoj. Skrenula je pozornost i na korištenje rodno osviještenog jezika, upozorivši kako se još uvijek može čuti da novinarka za sebe kaže da je novinar. Sve ovo je posebno zanimljivo promatrati iz perspektive zanimanja u kojem većinu diplomiranih čine žene (gotovo 70 posto). Car je naglasila da je zbog ovih razloga edukacija i mentoriranje novinara i novinarki o ravnopravnosti spolova nužnost.
S njom se složila i medijska savjetnica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nevenka Sudar kazavši da “sama činjenica da smo profesionalci u pojedinim zanimanjima ne znači da smo rodno osviješteni ili da znamo prepoznati seksizam i spolne stereotipe”. Podsjetila je na slab interes medijskih djelatnika za edukacije o ravnopravnosti spolova usmjerene upravo njima, a koje je Pravobraniteljica provodila s partnerskim organizacijama.
Predstavnik Agencije za elektroničke medije Vanja Gavran osvrnuo se na nedovoljnu zastupljenost sportašica u medijima, poglavito kada je riječ o kolektivnim sportovima. Podsjetio je da je upravo zbog toga Agencija donijela Preporuke za bolje praćenje ženskog sporta u elektroničkim medijima, kao i Analizu medijskog tretmana rodnog nasilja koja može doprinijeti ispravnijem medijskom praćenju ove osjetljive teme.
Novinarka HTV-a Elizabeta Gojan upozorila je na seksizam i stereotipe kao uzroke zbog kojih se žrtva nasilja kritizira u medijima. Napomenula je kako seksizam pogađa i žene zaposlene u medijskom sektoru koje su nerijetko slabije plaćene od njihovih muških kolega.
Jednako tako, i zaključak panela posvećeng ravnopravnosti spolova u TV i filmskoj produkciji bio je da je neravnopravnost spolova duboko ukorijenjena u svijetu filma o čemu treba uvijek iznova govoriti.
