Antonija Dujmović
Povodom nedavnog napada na novinarku Slobodne Dalmacije, Andreu Topić, ali i vezano uz seksističke izjave upućene novinarkama čemu je posebno proteklih mjeseci svjedočila javnost (na koje je reagirala i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova), pitali smo novinarku HRT-a i predsjednicu Sindikata novinara Hrvatske Maju Sever jesu li prema podacima SNH-a žene u novinarskoj profesiji u Hrvatskoj češće pogođene napadima od njihovih muških kolega?
“Na žalost nemamo točne podatke o napadima na novinarke, pa ne mogu odgovoriti jesu li češće pogođene od muških kolega. No, slučaj napada na kolegicu Andreu Topić pokazuje da su novinarke na žalost ranjivije i kako je objasnila aktivistica za ženska prava Rada Borić tu se radilo i o seksualnom uznemiravanju ali i propustima PU splitsko-dalmatinske koja je najavila podnošenje kaznene prijave samo za djelo protupravnog oduzimanja slobode i oštećenja tuđih stvari.
Četvorica muškaraca, podsjetila je Borić, novinarki su predlagali da se dođe s njima družiti malo u kuću, a to jest nasilje nad ženama i to jest ono što razlikuje napad na novinara i novinarku. Hoće li institucije prijeći preko dokaza koji su, objasnila je Borić, jasni i vidljivi tek ćemo saznati.”
Napadi s elementima seksizma i spolnog uznemiravanja prvenstveno su usmjereni prema ženama. Na koji način redakcije i matične kuće mogu i trebaju zaštiti svoje medijske djelatnice u ovom pogledu?
“Prvenstveno trebaju brinuti o njihovoj sigurnosti. Ušteda ne može biti ispred sigurnosti. I u ovom slučaju neke se stvari ne bi dogodile da je s novinarkom na terenu bio kolega npr fotograf. No, sve češće zbog uštede na teren ne izlaze novinarske ekipe već novinari odnosno novinarke same. Dužnost poslodavca je osigurati sigurne uvjete rada novinara, ali i pružiti adekvatnu pomoć i zaštitu ako se napad dogodio.”
Koliko su institucije jasne i glasne u osudi seksističkog ponašanja?
“Naše institucije najviše vole rečenicu “osuđujemo nasilje svake vrste”. To zvuči korektno, ali postoje slučajevi kada se mora osuditi konkretno nasilje, jasno i glasno. A to rijetko viđamo. Ipak, svaki slučaj seksističkog ponašanja treba prijaviti nadležnim institucijama, prvenstveno Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.”
Koliko je zastupljen i koliko često naše novinarke prijavljuju seksizam i spolno uznemiravanje na radnom mjestu? Komu se mogu obratiti?
“Nikako. Često na radionicama koje organiziraju međunarodne novinarske organizacije govorimo o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu i seksizmu, uče nas kako prijaviti i kako se protiv toga boriti, ali kod nas je najveći problem što žene još uvijek ne žele prijavljivati uznemiravanje. Društvo smo u kojem se to zapravo tolerira i to je jako loše. Ovim putem mogu pozvati kolegice novinarke da postupe u skladu s člankom 134. Zakona o radu i obvezno poslodavcu i/ili osobi zaduženoj za zaštitu dostojanstva radnika u tvrtki prijave slučajeve seksizma i spolnog uznemiravanja.
Poslodavac je dužan poduzeti odgovarajuće mjere u svim takvim slučajevima radi sprječavanja nastavka uznemiravanja. Kolegice se mogu obratiti i Sindikatu novinara Hrvatske i Hrvatskom novinarskom društvu ako budu izložene uznemiravanju. To je borba u koju će se upuštati i SNH i HND i dati punu podršku kolegicama.”
U kojoj mjeri seksistički govor mržnje (posebno izražen na internetu) utječe na autocenzuru?
“Svaki govor mržnje, pa i seksistički u našem poslu zna dovesti do autocenzure. Ponekad i sama pomislim – a, zašto ja sve ovo moram trpjeti i čitati? Ali i to je polje na kojem se moramo svi zajedno boriti. Upoznati se s mehanizmima i alatima za borbu protiv govora mržnje i seksističkih uvreda. Na stranicama Sindikata novinara možete pronaći linkove i tekstove o iskustvima kolega u Europi u toj borbi, a kao sindikat svakako ćemo raditi i na tom planu.
Osobno sam naučila da je blok opcija koja nije bez veze izmišljena, ali sam svojevremeno i pokrenula akciju “prijaviti je lako” i napravila letak na kojem objašnjavam kako prijaviti prijetnje i govor mržnje nadležnim institucijama i taj sam letak slala kolegama za koje sam saznala da su primili prijetnju ili su bili izloženi govoru mržnje. Neke sam poruke i sama prijavila. Jednostavno, svi zajedno moramo se boriti protiv seksualnog uznemiravanja u redakciji i onog verbalnog odnosno na društvenim mrežama. Sindikat novinara je i tu da pomogne.“
