Pripremila: Antonija Dujmović
Rodni stereotipi su unaprijed stvoreni društveni i kulturni obrasci ili predodžbe, prema kojima se ženama i muškarcima pripisuju osobine i uloge utvrđene i ograničene njihovim spolom, piše u Strategiji za ravnopravnost spolova Vijeća Europe za razdoblje od 2018. do 2023.
Koliko je snažan njihov utjecaj na neravnopravnost spolova u društvu jasno ukazuje činjenica da Strategija izdvaja upravo sprječavanje i borbu protiv stereotipa i seksizma kao prvi od šest strateških ciljeva.
Strategija naglašava da rodni stereotipi predstavljaju ozbiljnu prepreku postizanju stvarne ravnopravnosti spolova te potiču diskriminaciju na temelju spola. Takvi stereotipi mogu sputavati razvoj prirodnih talenata i sposobnosti djevojčica i dječaka, žena i muškaraca, njihove obrazovne i profesionalne sklonosti i iskustva, kao i općenito njihove životne prilike.
Rodni stereotipi posljedica su i uzrok duboko ukorijenjenih stavova, vrijednosti, normi i predrasuda. Služe za opravdavanje i održavanje povijesnih odnosa u kojima muškarci imaju prevlast nad ženama, kao i seksističkih stavova koji priječe napredovanje ravnopravnosti spolova.
NEGATIVNI UTJECAJ RODNIH STEREOTIPA
Usko su povezani s nasiljem prema ženama
Nasilnim i ponižavajućim online sadržajima uključujući pornografiju te normalizacijom spolnog nasilja uključujući silovanje učvršćuje se predodžba o ženinoj podređenoj ulozi i pridonosi odnosu prema ženama kao podređenim pripadnicama obitelji i društva. Njima se potiče nasilje nad ženama, seksistički govor mržnje usmjeren na žene, osobito feministkinje, te pridonosi održavanju i jačanju stereotipa i seksizma.
Stereotipne predodžbe muževnosti i ženstvenosti negativno utječu na oba spola
Rodni stereotipi i patrijarhalnost negativno utječu i na muškarce i dječake. Hegemonijska muževnost čimbenik je koji pridonosi održavanju i jačanju rodnih stereotipa koji, pak, pridonose seksističkom govoru mržnje i predrasudama protiv muškaraca i dječaka koji odstupaju od prevladavajućih predodžbi o muževnosti.
Društvene percepcije i medijski prikazi mogu jačati rodne stereotipe. Oni uključuju percepcije o tome kako bi žene odnosno muškarci trebali izgledati, kako bi se trebali ponašati, koje bi karijere trebali odabrati i koje bi kućanske poslove trebali obavljati.
(P)održavaju neravnopravnost žena na tržištu rada
Strukturalna neravnopravnost i ukorijenjeni rodni stereotipi koji pogađaju žene i muškarce, djevojčice i dječake, i dalje opstaju u sustavu odgoja i obrazovanja, protežući se sve do tržišta rada. Na tržištu rada vidljiva je horizontalna segregacija (u određenim zanimanjima i područjima gospodarskog djelovanja izražena je snažna prisutnost muškaraca dok u drugim prevladava ženska radna snaga – često s nižom plaćom).
Jednako je tako vidljiva i vertikalna segregacija na tržištu rada. Unutar istog sektora, čak i unutar sektora u kojima prevladavaju žene, obično položaje koji su viši u pogledu plaće i hijerarhije zauzimaju muškarci, dok radna mjesta koja su niže na hijerarhijskoj i platnoj ljestvici najčešće obavljaju žene. To je u velikoj mjeri posljedica nerazmjernog tereta odgovornosti žena u kućanstvu i njegovateljstvu, rodne pristranosti te stereotipa u pogledu izbora obrazovanja i karijere koji podjednako utječu i na žene i muškarce.
Potiču gospodarsku i društvenu marginalizaciju žena
Rodnim stereotipima nastavlja se gospodarska i društvena marginalizacija žena. Na njih otpada nerazmjerno velik udio neplaćenih kućanskih i njegovateljskih poslova te slabo plaćenog ili neformalnog rada. Nadalje, prosječno visok stupanj obrazovanja žena u Europi ne odražava se automatski na jednake plaće i mirovine, visoku kvalitetu zaposlenja i jednak pristup vodećim pozicijama.
Utječu na negativan medijski prikaz žena i seksistički govor mržnje
Mediji i društveni mediji imaju važnu ulogu u našem životu, osobito kad se rabe za razmjenu informacija i širenje svijesti o čitavom nizu tema. Međutim, upravo su društveni mediji dokazano predmetom zlouporabe te se žene i djevojčice često suočavaju s nasilnim i seksualiziranim online prijetnjama. Platforme koje naročito služe za prenošenje seksističkog govora mržnje uključuju društvene medije ili videoigre.
Sloboda izražavanja često se zlorabi kao izgovor za opravdavanje neprihvatljivog i uvredljivog ponašanja. Baš kao i drugi oblici nasilja nad ženama, seksistički govor mržnje i dalje se premalo prijavljuje, ali njegov utjecaj na žene, bilo emocionalni, psihološki i/ili tjelesni može biti razoran, osobito za djevojčice i djevojke. Ista je situacija i po pitanju seksizma.
Ured za ravnopravnost spolova tiskao je hrvatsko izdanje Strategije za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2018. do 2023. te se može preuzeti OVDJE.
