Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) objavio je podatke o ženama i muškarcima na pozicijama odlučivanja diljem EU-a i u sedam zemalja koje dobivaju potporu iz EU Instrumenta za pretpristupnu pomoć – IPA (Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija i Turska) te u Lihtenštajnu, Norveškoj i na Islandu.
U parlamentima europskih zemalja i dalje je znatno više muškaraca nego žena
- U studenom 2019. dvije trećine parlamentaraca u zemljama članicama EU bili su muškarci (67,8%), a jedna trećina žene (32,2%).
- Gotovo tri četvrtine parlamentaraca u IPA korisnicama (su muškarci (73,4%). Samo Crna Gora ima spolno uravnotežen parlament.
Muškarci dominiraju u vodstvu političkih stranaka
- U studenom 2019. žene su činile manje od jedne petine (17,1%) lidera najznačajnijih političkih stranaka u državama članicama.
- U IPA korisnicama žene su činile 6,5% lidera političkih stranaka.
- Nijedna od glavnih političkih stranaka u Češkoj, Mađarskoj, Malti ili Slovačkoj nije imala ženu lidericu od prvog prikupljanja podataka 2011. godine. Isto vrijedi za sve IPA korisnice, osim Turske.
Manje od polovice zemalja EU-a ima zakonske kvote
- Zakonske kandidacijske kvote, kojima je cilj osigurati minimalni udio svakog spola među kandidatima, trenutno postoje u 11 država članica i u svim IPA korisnicama, osim u Turskoj. Ciljevi se kreću od 50% žena u Belgiji i Francuskoj do 30% u Irskoj.
- Osiguravanje minimalnog udjela svakog spola na kandidacijskim listama ne mora se nužno odraziti na izbore, do sada su samo španjolski i portugalski parlamenti postigli ciljeve kvote (40% i 33%).
- U IPA korisnicama, parlamenti Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije postigli su svoje kvotne ciljeve.
Kvote ipak mogu donijeti velike promjene s vremenom
- Udio žena zastupnica u parlamentima zemalja sa zakonodavnim kvotama kandidata gotovo se udvostručio od 2004., s 18,2% na 34,0%. Ovo je povećanje od 15 postotnih bodova.
- Zemlje bez kvota postigle su povećanje s 24,8% na 30,8% od 2004. To je povećanje od samo 6 postotnih bodova.
- Prema ovome, zemlje sa zakonskim kvotama postići će ravnotežu spolova za šest godina, dok će one koje ne poduzmu mjere trebati više od dva desetljeća.
Izvor: EIGE