Piše: Nikolina Blažanović
Istraživanje Međunarodne Federacije Novinara (IFJ) o tretmanu novinarki tijekom COVID-19 pandemije pokazuje da je više od polovice ispitanih novinarki iskusilo povećanje rodne neravnopravnosti u tom periodu. Istraživanje, objavljeno u srpnju ove godine, provedeno je s više od 500 novinarki iz 52 države iz cijelog svijeta, među kojima je bila i Hrvatska.
Rezultati su pokazali da 55,6% ispitanica smatra da je pandemija povećala spolnu neravnopravnost u novinarstvu što se najviše očitovalo u usklađivanju poslovnog i privatnog života, odgovornosti i plaćama. Odmah iza navedenog neravnopravnost se osjetila na temama o kojima se izvještavalo te napredovanju u karijeri. 77,23% reklo je da im je pandemija povećala razine stresa, a najviše stresa uzrokuje im bavljenje različitim obvezama tijekom rada od doma, potom strah, gubitak posla i novčanih primanja te nedostatak skrbi za djecu.
Screenshot: Infografika IFJ
Gotovo trećina novinarki rekla je da su tijekom pandemije pretežito radile od kuće (30,52%), a jednako toliko njih i iz ureda (30,88%), dok oko 15% navodi da je radilo uglavnom na terenu. Prema ovom istraživanju većina radnih mjesta (60,72%) imala je posebne protokole rada. Kad ih se pitalo koje protokole bi radna mjesta po njihovom mišljenju trebala usvojiti, novinarke su spominjale zaštitnu opremu i dezinficijense, fleksibilno radno vrijeme, više naglaska na ravnotežu poslovnog i privatnog života, zaštitu privatnosti, ukazivanje na važnost mentalnog zdravlja i bolju komunikaciju.
Većina ispitanica, njih 53,63% je rekla da njihovi sindikati nisu ukazivali na spolnu nejednakost tijekom pandemije. Istraživanje je pokazalo da 58,98% novinarki smatra kako im je pandemija utjecala na zdravlje, većina njih kaže da su imali problema sa spavanjem i boli u mišićima te da su pili više tableta i alkohola ili pušili više cigareta. Također je pokazalo da 48% nema pristupa nekom obliku psihološke pomoći, 59,31% nema osiguranu pravovaljanu zaštitnu opremu od strane poslodavca, a 67,83% je reklo da smatraju da je na neravnopravnost utjecaj imalo smanjenje javnih i privatnih fondova zbog rezova novčanih sredstava.
Screenshot: Infografika IJF
Ispitanice smatraju da bi neki od prioriteta medija za održavanje spolne ravnopravnosti trebali biti zaštita zaposlenica/ka, podržavanje sindikata, jednake plaće, veća fleksibilnost, zapošljavanje žena na visokim položajima, mogućnost rada od doma te ravnopravnost u zadacima i odgovornostima. Također smatraju da bi im IFJ trebao dati veću moralnu potporu, raditi s drugim organizacijama na rješavanju problema, informirati, senzibilizirati, pomoći povećati plaće, davati preporuke i održavati tečajeve. Cijeli izvještaj s rezultatima možete pročitati OVDJE.
