Piše: Antonija Dujmović
Prošli je mjesec u parku ispred kaznenog suda u New Yorku postavljena brončana skulptura Meduze s glavom Perzeja koja će, kao dio programa NYC Parks – Art in the Parks, na toj lokaciji biti izložena do kraja travnja 2021. godine. Reakcije javnosti na ovo umjetničko djelo vrlo su različite, no neosporno je kako je ova reinterpretirana mitološka priča potaknula mnoge na promišljnja o drugoj perspektivi – u ovom slučaju Meduzinoj.
Naime, umjetnik argentinsko-talijanskih korijena Luciano Garbati inspiraciju za ovo djelo pronašao je u grčkoj mitologiji. U Ovidijevim Metamorfozama Meduza je bila djevojka u hramu božice Atene koju je bog mora Posejdon silovao. Zbog ovog čina, gnjevna božica protjeruje Meduzu iz svoga hrama i baca kletvu na lijepu djevojku čija glava sada dobiva zmijska obilježja, a njen pogled okamenjuje. Kasnije ju epski heroj Perzej progoni i obezglavljuje, zbog čega biva slavljen.
Činjenica da je žrtva silovanja proglašena krivom i opako kažnjena zato što je silovana potaknula je umjetnika na promišljanja o tome je li pobjeda uopće moguća ako se pobjeđuje žrtvu? Po uzoru na umjetničko djelo Benvenutija Cellinija iz 16. stoljeća, koje prikazuje mitskog heroja Perzeja kako trijumfalno u ruci drži Meduzinu glavu, Garbati je u svojem prikazu obrnuo uloge.
Benvenuti Cellini, Perzej s glavom Meduze 16.st., Piazza della Signoria, Firenca (Wikimedia Commons)
Ovaj mitološki prizor dosta je čest u umjetnosti tako ga imamo i u Vatikanu (Antonio Canova, Pobjednički Perzej, 18. st.), Meduzina kosa bila je inspiracija i slavnom slikaru Rubensu (Meduzina glava, 17. st.) i brojnim drugima (Meduza, detalj 1900.) Različita stoljeća, umjetnici i izričaji no, postojan je bio prikaz Meduze kao tamne figure, zločeste gorgone zmijske kose, ukratko žene čudovišta.
Peter Paul Rubens, Meduzina glava 1618. (Wikimedia Commons)
Ovakav opis Meduze ukorijenjen je i u sadašnjem vremenu, poglavito u filmskoj i industriji video igara. No, evo svjedočimo kako suvremena umjetnost ipak donosi i neka nova, drugačija promišljanja – Meduza postaje simbol osnažene žene spremne na samobranu.
Luciano Garbati, Meduza s glavom Perzeja 2008., replika statue (MWTH Project)
Meduza s glavom Perzeja nastala je još 2008. godine, no primjećena je tek kada je Meduza, kao mitološki lik, tijekom akcija pokreta #MeToo postala simbol optuživanja žrtava koje su preživjele silovanje. Tako da nije nimalo slučajno što je ova skulptura izložena upravo ispred kaznenog suda u New Yorku na kojem je donesena osuđujuća presuda holivudskom producentu Harveyju Weinsteinu.
Tamo će ostati još nekoliko mjeseci, nakon čega će zasigurno dobiti kultni status u svijetu umjetnina i pričati svoju, neku novu i drugačiju priču od one koja se pričala tisućljećima. Taj put započele su replike statue od čije prodaje deset posto novca ide Nacionalnom centru za ženska prava u svrhu zaštite žena i djevojčica od seksualnog nasilja.
