Pripremila: Antonija Dujmović
Na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama održanoj 1995. u Pekingu prepoznata je važnost odnosa između žena i medija za postizanje ravnopravnosti između žena i muškaraca te su tom prigodom u Pekinšku platformu za djelovanje uvrštena dva strateška cilja – povećanje sudjelovanja žena u medijima i novim komunikacijskim tehnologijama te promicanje uravnotežene i nestereotipne slike žena u medijima, piše u Rezoluciji o rodnoj ravnopravnosti u medijskom sektoru u EU-u.
Nadalje se navodi da prikazivanje žena i muškaraca u medijima može dovesti do nejednake zastupljenosti u raznim kontekstima, uključujući političke, ekonomske, društvene, akademske, vjerske, kulturne i sportske kontekste, pri čemu se muškarci uglavnom pojavljuju u aktivnim socijalnim ulogama, dok se žene ograničava na pasivnije uloge.
Rezolucija konstantira i da među različitim stereotipima koji utječu na sliku o ženama i muškarcima prevladava seksualizacija ženskog tijela, što je posebno vidljivo u tabloidima i oglašavanju te da erotizacija nasilja i objektivizacija žena u medijima negativno utječe na borbu za iskorjenjivanje nasilja nad ženama. Izvajamo dio podataka na razini Europske unije:
-istraživanja su pokazala da je samo 4 posto medijskih izvješćivanja protiv stereotipnog prikazivanja;
-žene čine samo 24 posto osoba o kojima slušamo ili čitamo u vijestima;
-od žena se najčešće traži da iznesu mišljenje javnosti (41 posto) ili osobno iskustvo (38 posto) te se one rijetko citiraju kao stručnjaci (samo u 17 posto članaka);
-žene čine manje od jedne petine (18 posto) stručnjaka i komentatora
-žene su nesrazmjerno nedovoljno zastupljene u informativnim medijima te je njihova vidljivost još i manja u područjima sporta, politike, ekonomije i financija,
-povijesno značajne žene gotovo nisu prisutne u relevantnim medijskim sadržajima, kao što su biografski dokumentarci.
Rezolucija EP-a preporučuje da „mekim mjerama” kao što su planovi ili smjernice za ravnopravnost spolova treba dati još više važnosti u medijskim organizacijama te savjetuje da se tim protokolima utvrde standardi za pozitivno prikazivanje žena u oglašavanju, vijestima, izvješćivanju, produkciji ili emitiranju te da se time obuhvate sva područja s osjetljivim sadržajem, kao što su prikazivanje moći i autoriteta, stručnost, donošenje odluka, seksualnost, nasilje, raznolikost uloga te uporaba jezika kojim se poštuje ravnopravnost spolova. Nadalje potiče javne i privatne medije da uključe rodnu ravnopravnost u sve svoje sadržaje i da usvoje planove ravnopravnosti kako bi se odrazila društvena raznolikost.
Također, preporučuje da se propisima koje izdaju tijela nadležna za medije i komunikaciju utvrde kriteriji kojima će se zajamčiti odsustvo stereotipa u prikazima žena i djevojčica i da se njima predvidi mogućnost uklanjanja ili suspendiranja uvredljivog sadržaja te da se specijalizirane organizacije, kao što su nacionalna tijela za ravnopravnost i ženske nevladine organizacije, uključe u nadzor nad provedbom tih propisa.
Izvor: Rezolucija Europskog parlamenta o rodnoj ravnopravnosti u medijskom sektoru u EU-u (2018.)
