Piše: Nikolina Blažanović
Na istoku Hrvatske prostrlo se veliko šokačko selo Babina Greda. Na babogredskom drumu „pod Beravom“ živjela je prva dama hrvatske i šokačke naive – Ana Verić, izvorna slikarica, pučka pjesnikinja i skupljačica etno-arheološke zbirke predmeta. Ime koje je ostavilo neizbrisiv ženski trag u naivnoj umjetnosti Hrvatske.
Ana Verić, rođena Petričević, rođena je 9. ožujka 1928. godine u Babinoj Gredi u kojoj je živjela i djelovala svoj cijeli život. Nakon gubitka jednogodišnjeg sina Ivana i supruga Franje, vraća se slikarstvu. Slikarica Verić u svom radu pokušava prikazati i očuvati tradiciju svog prostora. Uz slikanje ubrzo počinje i pisati te objavljuje dvije knjige poezije i proze pod nazivom „Stani malo, ej živote!“ i „Izvoru se svomu vrati“. Nakon toga iz ljubavi prema starim, često odbačenim, predmetima slavonskog kraja počinje ih prikupljati, čuvati i izlagati. Ubrzo ju se, u Slavoniji i šire, prepoznaje kao „Prvu damu autentičnog naivnog slikarstva i djelovanja“. Umrla je u svojoj kući u Babinoj Gredi 2017. godine.
Više o radu i djelu Ane Verić rekao nam je njezin nećak Ivan Petričević. „Bili smo jedna – najuža obitelj: teta Ana, moja supruga, djeca i ja. Teta je, uvidjevši da je nerijetko bila okružena licemjerjem pojedinaca, a da sam ja bezrezervno bio spreman uložiti i značajna materijalna sredstva kao i ljudsku podršku njenom djelovanju, u oprezu od iznenadne i prijevremene smrti odabrala mene za nasljednika. Doživljavao sam ju kao drugu majku, a ona, kao da je u meni tražila sina Ivana kojega je davno izgubila“, govori nam ovaj profesor glazbene kulture.
PRIČA O JEDNOJ ANI
(Ivan Petričević)Stan kraj Beravice med selima trima
Babogredski posjed prema Gundincima
U proljeće rano ožujskoga dana
Na svijet ovaj došla djevojčica Ana
Bistre plave oči i zlatna kosica
Živahnu Ančicu voljela dječica
Pokraj Beravice zdravo odrastala
Cura snažna jedra ubrzo stasala
Risala ko dijete al tko bi mislio
Kako joj poslanje Višnji namijenio
U životu njenom potresa bi dosta
Iz tuge i bola slikarica posta
Izdržala sve je sa vjerom u Krista
Ljubav nam iskaza tragovima kista
Na diku svom selu stvara puno ljeta
Ana svima posta velika nam Teta!
O tome kakvo je dobila titulu „Prve dame hrvatske (šokačke) naive“, njen nećak nam objašnjava: „Slikarstvo Ane Verić rođ. Petričević je prirodno, izvorno i nesputano akademskim znanjima ili hiperrealističkim normama, a opet je dosljedan etno-dokumentaristički, bojama i emocijama bogat izričaj, koji izvire iz njene široke duše i šokačke kulture življa ovih prostora! Slobodan sam promišljati da se izraz “Prva dama naive” ne odnosi samo na slikarstvo nego i na njeno pjesništvo te autentično galerijsko – muzejsko djelovanje!“
Prof. Petričević nam također kazuje da su se u njezinom radu sva tri elementa (slikarstvo, pjesništvo i sakupljanje) nadopunjavala, isprepletala i objedinjavala u „autentično životno poslanje čuvara od zaborava – tragova i duha življenja u ne baš lagodno “drveno” i “zemljano” doba Slavonije“. Uz njih ističe još jedan: „I neobično je važna četvrta komponenta njezinog djelovanja: Ugošćivanje svih zainteresiranih posjetitelja, a posebno školske djece, uz prezentiranje izloženih slika, starina te govorenje vlastitih pjesama!“
Slikarstvo je bilo prvi način izražavanja Ane Verić, a pisanje drugo i u oba je htjela očuvati običaje svoga kraja. „I u slikarstvu i u pisanju bavila se motivima iz nekadašnjeg života življa ovog kraja koji se mijenja i nestaje. Posebno je poštovala i voljela prirodu. Na svojim platnima želi sačuvati od zaborava prizore koji su joj ostali u sjećanju od najranijeg djetinjstva. Svoje osjećaje – i radosti i tjeskobe, svoja promišljanja – i pitanja i odgovore, lakoćom je, na svoj autentičan, prividno naivan način, znala pretočiti na svoje slike i u svoje stihove te poručiti uvijek suvremenu, uvijek aktualnu poruku! Naslovi njenih zbirki poezije i proze su također znakoviti“, kaže prof. Petričević i najavljuje novu zbirku „Od djetinjstva prošlo puno ljeta“ koja će biti posthumano objavljena.
I u etnografskim predmetima je Ana Verić htjela očuvati tradiciju. „Zapazila je da ti predmeti koji nisu više u uporabi jer ih istiskuje suvremena tehnologija ili nova moda, simbolično svjedoče o kulturološki vrijednom životu u jednom prošlom vremenu, koje je, iako nije bilo lagodno za preživljavanje, imalo svoju ljepotu i čar“, objašnjava nam njen nećak i recitira stihove:
„Svima vama poručuje Ana
Da spasite što se spasit dade
Da kultura stara ne propade
Neka ima vaše pokoljenje
Pradjedovske vrijedne uspomene
Djedovinu svoju sačuvajte!“
Ana Verić je u svom kraju, osim očuvanja, htjela biti i pokretačica. Tako je nastao i „Babogredski krug“, a prof. Petričević nam kaže da je u njemu okupljala sve zainteresirane, pogotovo žene, koje je poticala na slikanje i kreativno djelovanje. Njih dvoje su u Anine izložbe uvijek nastojali uključiti i manje poznate slikarice i slikare.
Za svoj rad je dobila i brojne nagrade, a tu su i Nagrada za životno djelo Vukovarsko-srijemske županije i Zlatni grb Općina Babina Greda. Ivan se nada da na tome neće ostati. Većina radova i predmeta Ane Verić izložena je u kući – galeriji Ane Verić u Babinoj Gredi, a ostatak u Spomen galeriji u centru Babine Grede, općini Babina Greda, Zavičajnom muzeju u Županji i muzeju u Vukovaru. No, njezinih radova ima i u drugim galerijama i privatnom vlasništvo u Hrvatskoj i inozemstvu.
Uz zbirku koja je u pripremi, otvorena je i web stranica posvećena Ani Verić. „Stranicu je moguće posjetiti, otvoriti i pogledati, nadamo se i “polajkati”! Dugoročni plan mi je zaštititi od propadanja kuću – galeriju Ane Verić, i po najsolidnijem standardu urediti stanje na toj katastarskoj čestici, da bi u budućnosti bila dostupna našoj školskoj djeci te svim zainteresiranim posjetiteljima iz domovine i inozemstva. Problem mi je nedostatak financijskih sredstava. Puno smo sami uložili, ali bez ozbiljne podrške sami to nećemo moći napraviti! Dakako da očekujem angažiranost i suradnju Općine Babina Greda i uključenje ostavštine Ane Verić u turističku priču! Također Galerija i ostavština Ane Verić bi trebala biti na svim turističkim kartama hrvatskog istoka – Slavonije, Baranje, Srijema, Posavine…“, govori Ivan Petričević, voditelj zbirke Ane Verić.
Za kraj je najbolje poslušati riječi same Ane Verić.
KAD NE BUDEM MEĐU VAMA
(Ana Verić)Kad ne budem među vama
Tražite me u slikama
Nađite me u pjesmama
Kad se duša gore vine
Sačuvajte mi starine
Kad napustim ovo tilo istrošeno ko odilo
Odletit ću ne znam kuda
Kad ne budem među vama
Gledajte me u slikama
U pjesmama
Starinama