Piše: Nikolina Blažanović
Kako bi javnosti skrenuli pažnju na značajan muško-ženski nesrazmjer u nazivima ulica, trgova, škola i drugih institucija, neformalna inicijativa mladih Mladforma u ožujku je u Osijeku organizirala i sprovela projekt pod nazivom „Ženskom stranom ulice“. Tada su, povodom Međunarodnog dana žena, u gradu osvanule preimenove ulice i škole čije su table na kratko vrijeme krasila imena iznimnih Osječanki.
Mladforma je neformalna inicijativa mladih iz Osijeka pokrenuta s ciljem promocije mladih u životu grada. Inicijativu je prije nešto više od godinu dana pokrenulo šestero mladih koji kroz svoj volonterski rad pokušavaju osnažiti mlade za razvoj i provedbu vlastitih aktivnosti te se zalagati za bolje politike za mlade. Razgovarali smo s Mirnom Šostarko, suosnivačicom i članicom Mladforme.
„Prvotna ideja pri osnivanju Mladforme bila nam je stvoriti pozitivno okruženje puno povjerenja i podrške među mladim „civilnosektorašima“ kao preduvjet za plodno sukreiranje boljeg društva. Vrlo brzo nakon osnivanja proširili smo područje djelovanja, što nam je bio i cilj, na sve mlade koji su na bilo koji način aktivni ili se žele aktivirati u lokalnoj zajednici te se boriti i zagovarati bolji položaj mladih u društvu. Mladforma danas broji oko 60 članova, a trenutno provodimo i jedan projekt u koji direktno uključujemo naše članove. Radi se o projektu „Bez filtera“ Europskih snaga solidarnosti, u kojem radimo na stvaranju angažiranih influencera, koji su baš nedavno krenuli sa svojim malim kampanjama putem društvenih mreža. U kampanjama se naši članovi bave vrlo bitnim temama kao što su ljudska prava, kvalitetno obrazovanje, politike za mlade, prostor za mlade, održivi razvoj te kvalitetno slobodno vrijeme mladih“, opisuje Mirna.
Po muškarcima nazvano je 98 ulica, po ženama tek 6
Nakon što su prošle godine mapirali ulice, trgove, parkove i šetališta na području Osijek, uočili su veliki nesrazmjer u nazivima. Od malo više od 200 ulica, samo 6 nosi ime po ženama, a 98 po muškarcima. Već tada su nešto odlučili poduzeti pa su organizirali kratku kampanju pod nazivom „Dajmo im ulice“. Tijekom jednog tjedna su na svoje društvene mreže plasirali pet osječkih žena za koje su smatrali da zaslužuju više priznanja.
„Nakon prošlogodišnje akcije nekako se sama od sebe nametnula ideja ovogodišnje akcije koju smo prigodno nazvali „Ženskom stranom ulice“. Ove godine smo u partnerstvu s našim podržavateljskim organizacijama, Zakladom Slagalicom i Dkolektivom, ali i u suradnji s osječkim Kinom Urania i Filozofskim fakultetom Osijek, odlučili zaista pokloniti nekoliko ulica ženama na jedan dan. Akciju smo čak malo i proširili uključivši 3 lokalne osnovne škole. Što se tiče imena osnovnih škola u Osijeku, premda su statistički nešto bolje, odražavaju sličan omjer kao i ulice – 12 muškaraca i 2 žene, što je posebno problematično s obzirom na to da udio muškaraca i žena zaposlenih u prosvjeti svjedoči upravo suprotnim omjerima. Taj dan, osim što smo prošetali „ženskom stranom ulice“ i svečano postavili nove privremene table na ulice i škole, održali smo i jednu edukativnu radionicu za učenike osnovnih škola koje su poprimile novo ime“, kazuje.
Ove godine su odlučili uključiti žene koje su živjele i djelovale na području Osijeka, a, uz sama imena, su htjeli ispričati i njihove priče. „Iako su svojim djelovanjem uvelike doprinijele razvoju grada, ali i vlastitih struka, i dalje nisu toliko poznate svim našim građanima. Štoviše, vrlo teško je prikupiti veliki broj informacija o ovim pojedinkama“, naglašava.
„Lokacije i ulice smo također pomno birali kako bi odgovarale kontekstu života i djela izabranih žena. Tako smo Adeli Deszaty dodijelili Ulicu Republike, koja je u prošlosti čak i nosila njezino ime. Ovu ulicu stariji Osječani i dan danas nekada iz milja zovu Desatičina ulica. Radi se o velikoj osječkoj filantropkinji koja je bila jedna od osnivačica gradskog Crvenog Križa, a nakon smrti je sav svoj imetak ostavila za gradske potrebe, a naročito za potrebe siromašnih učenika. Nadalje, Josipi Glembay, poznatoj pedagoginji i spisateljici, dodijelili smo Školsku ulicu, u kojoj se nalaze dvije škole i jedan fakultet, a baš zbog njezinog doprinosa u području pedagogije i obrazovanja. Treću ulicu dodijelili smo Matildi Hengl, koja je zaslužna za izgradnju predivne secesijske zgrade u kojoj se danas nalazi Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Matilda je svoj imetak nakon smrti ostavila Gradu, a zanimljivo je da pored te iste knjižnice svoje Šetalište ima njezin muž Vjekoslav Hengl, bivši osječki gradonačelnik. Zbog toga smo se odlučili upravo to šetalište privremeno podariti Matildi“, objašnjava.
Što se tiče škola, svoje mjesto dobile su Otti Berger, Marija Malbaša i Julijana Divald. Berger je bila poznata i svjetski priznata Bauhaus umjetnica, Malbaša vrlo cijenjena knjižničarka po kojoj je čak nazvana i jedna nagrada za uspješne knjižničare, a Divald je u nekoliko godina uspjela unaprijediti rad poznate osječke tiskare Martina Divalda.
Mirna kaže da su njihove sugrađanke i sugrađani iznimno pozitivno reagirali na njihovu inicijativu: „Ova akcija nam je donijela zaista brojne nove pratitelje i podržavatelje te smo uživali u mnoštvu pozitivnih komentara i stoga se želimo zahvaliti svim našim građanima koji su ispratili ovu akciju i pozitivno reagirali na nju. Učenice i učenici imali su priliku sami istraživati žene po kojima je njihova škola privremeno imenovana te su nam svoja istraživanja predstavili na radionici koju smo održali upravo za njih. Bilo je, naravno, i nekoliko negativnih izjava, ali kao osobe koje djelujemo u javnom prostoru bili smo spremni prihvatiti takve komentare. Kada se sve zbroji, imamo dojam da se našim građanima svidjela ovakva vrsta akcije i to nam definitivno daje vjetar u leđa za daljnje aktivnosti koje planiramo.“
Dijalog s kandidatima za gradonačelnika/cu Osijeka – zalaganje za rodnu ravnopravnost
Zanimalo nas je planiraju li slične akcije i u budućnosti. „Mi smo inicijativa koja se prvenstveno bavi problemima i potrebama mladih u gradu Osijeku, a budući da žene čine više od polovine mladih grada Osijeka, i čak više od tri četvrtine članstva naše inicijative, borba za ženska prava i rodnu ravnopravnost nam je definitivno među glavnim prioritetima djelovanja. Trenutno radimo na otvaranju dijaloga sa svim kandidatima za gradonačelnika grada Osijeka, a cilj nam je predstaviti im našu Povelju od 14 točaka za koje se zalažemo kao Inicijativa. Među tim točkama nalazi se i rodna ravnopravnost kao vrlo bitna stavka politika za mlade, a cilj nam je kreirati i zagovarati takve politike koje će poticati veće uključivanje žena u svijet rada, ali i u politiku“, kaže nam ova mlada aktivistica.
Uz to dodaje da razmišljaju i o idućem koraku trajnog preimenovanja ulica, ali da su svjesni težine tog poduhvata. No, uvjereni su da je kompromis moguć i da je klima u gradu povoljna jer važne žene iz prošlosti zaslužuju pozornost i priznanja koja još nisu dobile.
„I dalje se češće govori o važnim muškarcima nego o važnim ženama. Međutim, možda trenutno to i nije toliko bitno, koliko su bitni brojni društveni problemi s kojima se žene i dan danas bore, a tiču se najčešće obiteljskih uloga, radnih odnosa i najvažnije – diskriminacije i nasilja. Prema Eurostat istraživanjima, situacija u Hrvatskoj nije bajna. I dalje su žene te koje će češće izabrati obiteljski život, nego karijeru. Osim toga žene će birati slabije plaćene poslove, a na poslovima će biti plaćene manje od muškarca za istu poziciju. Žene su te koje teže potpisuju ugovor na neodređeno, a menadžerski položaji su i dalje većinski namijenjeni muškarcima. Žene su najčešće žrtve obiteljskog nasilja, a u zadnje vrijeme smo uvidjeli i brojne probleme seksualnog nasilja u mnoštvu institucija. Problema je tu još mnogo, a tek kada njih riješimo, omogućit ćemo ženama jednaku startnu poziciju i moći ćemo govoriti o priznavanju važnih žena“, zaključuje Mirna.
