Piše: Bojana Guberac
„IT sektoru me privuklo zanimanje za video igre, filmske maske i filmske efekte. Oduvijek sam crtala i modelirala, a kako su filmovi i igre bili inspiracija za moje radove, nadala sam se da ću u budućnosti imati prilike raditi na takvim projektima“, započinje za naš portal Iva Topolovec, art direktorica zagrebačkog gaming studija Nanobit koji je za vrijeme pandemije zabilježio ogroman uspjeh.
U vrijeme kada je Topolovec upisivala fakultet u Hrvatskoj nije postojao ni studij niti tečaj za digitalno crtanje ili digitalnu umjetnost pa je odlučila upisati nastavnički odsjek na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
„Tu se najvećim dijelom prakticirao rad u tradicionalnim medijima, osim pokojeg izbornog predmeta. Uz fakultet, povremeno sam se amaterski bavila dizajnom, a u ilustraciji sam počela kombinirati tradicionalno crtanje i digitalno bojanje. Do trenutka kad sam diplomirala već se pročulo za prve gaming studije u Zagrebu, a krenuli su se osnivati i neki novi. Nanobit je u to vrijeme prebacio svoj fokus s izrade mobilnih aplikacija na izradu mobilnih igara i odlučila sam se prijaviti na oglas za 2D ilustratora. Nedostatak iskustva s radom u digitalnim medijima u tom trenutku nije bio prepreka, jer su i u Nanobitu bili svjesni činjenice da će vrlo teško naći stručni kadar s iskustvom u gaming industriji i naprednim vještinama digitalnog crtanja. Od kandidata se tražio entuzijazam, želja za radom i učenjem, talent i osnove digitalnog crtanja“, prisjeća se Topolovec svojih početaka te dodaje kako joj nije bio cilj raditi isključivo u IT industriji, no ljubav prema igrama i stvaranju odveli su je u tom smjeru.
Samo 24,9 posto visokoobrazovanih žena u Europskoj uniji posjeduje diplomu iz područja tehnologije i srodnih znanosti, a preglednik rezultata Women in Digital za 2019. godinu donosi podatak kako žene stručnjakinje u ICT sektoru čine samo 17 posto. Udio žena u IT industriji u Hrvatskoj ne razlikuje se od udjela žena u ostatku Europske unije. U Hrvatskoj je u ICT sektoru svaka sedma zaposlenica žena, a u Europskoj Uniji svaka šesta. Žene čine tek 13 posto zaposlenih u ICT sektoru u Hrvatskoj.
„Ono što vidimo jest da je broj žena i djevojaka koje zanimaju područja tehnologije i inženjerstva manji nego muškaraca, i žene rjeđe upisuju takve fakultete. Iako je tema kompleksna i zahtjeva poznavanje psihologije i društveno povijesnog konteksta na dubljoj razini od one koju posjedujem, mislim da dobar dio problema sigurno leži u odgoju i percepciji uloge žena u društvu“, objašnjava Topolovec stanje u IT industriji.
Ističe kako se u Nanobitu aktivno trude privući i ohrabriti žensku populaciju da se prijavi za otvorene pozicije.
„Često kroz medije i društvene mreže objavljujemo članke i intervjue s djevojkama koje su kod nas zaposlene na različitim pozicijama“, kaže Topolovec te dodaje kako su nedavno organizirali Instagram live event „She makes games“ na kojem su sudjelovale tri djevojke s tri različite pozicije unutar Nanobita – programerka, ilustratorica i content dizajnerica.
„Dali smo i intervju za portal Netokracija u kojem su naše zaposlenice pričale o „Lifestyle RPG“ igrama, a ja sam kao panelistica u ožujku ove godine imala priliku sudjelovati na konferenciji „The art of female leadership“ koja promiče ženske vještine vodstva kao temelj uspješnog poslovanja“, kazala je Topolovec koja smatra pozitivnim iskorakom što se u medijima sve više govori o ulozi i zastupljenosti žena u IT industriji. „Time se pomalo podiže svijest o tom problemu“, kaže.
U Nanobitu je trenutno zaposleno 142 ljudi od čega 47 posto zaposlenih čine žene.
„To se čini kao dobar prosjek. Morate imati na umu da su odjeli i pozicije unutar tvrtke raznoliki, pa zapošljavamo analitičare, marketingaše, digitalne illustratore, animatore, pisce, dizajnere igara, programere, itd. Kao što je za očekivati u nekim odjelima udio žena je nešto manji, u nekima veći. U art i dizajnerskom odjelu primjerice imamo više zaposlenih djevojaka, što donekle odražava trenutnu situaciju na umjetničkim fakultetima“, kaže Topolovec koja se u Nanobitu nikad nije susrela s rodnom diskriminacijom.
„Iskreno, teško mi je zamisliti da bih mogla devet godina opstati u okruženju gdje me se drugačije gleda i tretira zato što sam žena. Karijera mi se do sada odvijala uglavnom pravocrtno. Kao 2D ilustratorica, imala sam dovoljno vremena i puno prilika za učenje, kako rada u programima tako i rada unutar tima. Od početka sam bila uključena u različite projekte i relativno sam brzo skupila dovoljno znanja i dobila priliku biti lead artist na jednom od projekata. Tu sam se pored zadataka više trebala fokusirati na organizaciju, rad s ljudima i komunikaciju s drugim odjelima“, kaže Iva kojoj je nakon toga ponuđena pozicija art direktorice, koja uključuje koordinaciju rada na svim projektima.
U njezinom sektoru je samo 19 posto žena na vodećim pozicijama. Upitale smo ju koje su zapreke u napredovanju žena.
„Vjerujem da žene ne bi trebale nailaziti na veće prepreke u napredovanju od muškaraca, ali svjesna sam da situacija nije svugdje idealna. Mi se u Nanobitu trudimo biti bez predrasuda i maksimalno korektni prema svima. Odluke o napredovanju temelje se na stručnosti i motivaciji zaposlenika, a trenutno je na vodećim pozicijama unutar odjela ili na projektima 40 posto žena, a u art odjelu na vodećim je pozicijama 50 posto žena. Iz iskustva mogu reći da su ljudi najčešće sami sebi prepreka, bilo da se radi o tome da nisu dovoljno motivirani za posao ili možda nemaju dovoljno samopouzdanja za isprobati nešto novo što je van njihove zone komfora. Ponekad je dovoljno malo ohrabrivanja da bi pojedinci napravili korak naprijed u svojoj karijeri i preuzeli nove odgovornosti, a ponekad će vam zaposlenici jasno dati do znanja da to nije za njih i da ima više odgovara odrađivati zadatke koje dobivaju bez dodatnih odgovornosti“, objašnjava.
Prema statistikama žene u IT sektoru zarađuju 19 posto manje od muških kolega.
„Situacija kod nas odskače od navedenih statistika za IT industriju. Plaće definiramo na temelju faktora kao što su motivacija, angažman pojedinca, kreativnost, itd., a rodne razlike nikada nisu niti naravno ne smiju biti nikakav faktor“, ističe art direktorica te dodaje kako u art odjelu postoji sistematizacija koja im omogućava da budu jednaki prema svim zaposlenicima.
„Svako malo ipak je potrebno revidirati situaciju da bismo mogli na vrijeme utvrditi ako je netko bitno napredovao u svome poslu, ako netko ulaže dodatne napore i time zaslužuje povišicu. Takve odluke također nikada nisu donesene od strane jednog pojedinca nego se uvijek donose u konzultaciji s leadovima i odjelom ljudskih potencijala“, zaključuje za naš portal art direktorica Nanobita.
