Tri profesorice s Ekonomskog fakulteta u Splitu, dr. sc. Ana Rimac Smiljanić, dr. sc. Ivana Bulog i dr. sc. Sandra Pepur, provode istraživanje vezano uz raspodjelu obveza unutar obitelji za vrijeme COVID-9 pandemije i financijsku pismenost žena. U povodu obilježavanja Majčinog dana podijelile su s nama preliminarne rezultate istraživanja koje prenosimo u cijelosti:
Pandemija virusa COVID-19 donijela je niz promjena u svakodnevnom životu obitelji. Uz ekonomsku i zdravstvenu neizvjesnost, nove okolnosti, primjerice, rada od kuće i obrazovanja djece na daljinu unijele su nova opterećenja u život obitelji i značajno promijenili dosadašnju organizaciju i funkcioniranje obiteljskog života. Neka recentna istraživanja (WTO, 2020.) ukazuju na to da su veći dio tereta povećanja poslova zbog pandemije podnijele žene. Po tom pitanju iznimka nije ni Hrvatska. Promjene su vidljive u privatnom i poslovnom životu žena, a posebno su izražene kod zaposlenih žena koje imaju djecu. Balansiranje između poslovnih obveza, rada od kuće te porasta tzv. neplaćenog rada (engl. unpaid job/work) poput brige za djecu, starije i/ili oboljele i kućanstvo izazovi su koje je donijela pandemija.
Neplaćeni rad, kako ga definira Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization), je „neplaćeni rad koji se obavlja radi održavanja dobrobiti i uzdržavanja drugih pojedinaca u kućanstvu ili zajednici, a uključuje izravnu i neizravnu skrb (tj. rutinske kućanske poslove)“.
Ovaj neplaćeni rad češće obavljaju žene nego muškarci, dijelom zbog ukorijenjenih tradicionalnih rodnih uloga, a dijelom zbog obilježja ekonomske participacije žena odnosno poslova koje obavljaju i za koje je vjerojatnije da će biti honorarni (engl. part-time), fleksibilni i manje plaćeni (Power, 2020.). Disproporcionalna raspodjela tereta neplaćenog posla na žene ne samo da je fizički naporna i dugotrajna, već može tijekom vremena negativno utjecati na njihova osobna primanja, mogućnosti edukacije i profesionalnog razvoja i napretka, odnosno dugoročnu financijsku poziciju (uključujući i iznos mirovine). Zbog toga smo htjele istražiti odnose između poslovnih obveza, neplaćenog rada i financijske pozicije žena.
S obzirom da u nedjelju 09. svibnja obilježavamo Majčin dan, odlučile smo predstaviti dio rezultata istraživanja koje je još u tijeku, a koje se odnosi na privatni i poslovni život majki u Hrvatskoj u vrijeme pandemije. Prema nekim istraživanjima, majke s dvoje djece, prije ovih izvanrednih pandemijskih uvjeta, bile su pod 40% višim stresom od prosječne osobe (Chandola i sur. 2019., prema Power, 2020.). Dodatno, rezultati najnovijih studija ukazuju da su posebno majke, i to zaposlene majke, najsnažnije pogođene ograničenjima koje je donijela pandemija (tzv. korona kriza).
Preliminarni rezultati našeg istraživanja pokazuju da je i u Hrvatskoj situacija slična. Zbog toga smatramo da je vrijedno rezultate predstaviti široj javnosti i ukazati na težu poziciju majki koje su izložene velikim pristiscima i mnogo većem opterećenju nego prije.
Zahvaljujemo svim ženama koje su izdvojile svoje vrijeme i pristale sudjelovati u anketi provedenoj tijekom siječnja i veljače 2021. Slika 1. prikazuje glavne demografske karakteristike majki (713 ispitanica).
Uz promjene na radnom mjestu, pandemija je majkama donijela i dodatni rad kod kuće. Pored plaćenog posla, opterećenost majki je snažno izražena dodatnim neplaćenim poslovima u kući. Naime, zbog potrebe otkazivanja pomoći u kućanstvu koje su prije pandemije možda i imale (plaćena pomoć oko poslova čišćenja, peglanja i slično, ili pomoć baka i djedova oko djece), a u cilju zaštite zdravlja, situacija se još i dodatno pogoršala. Pozicija u kojoj su se zaposlene majke našle naziva se i tzv. četvrta smjena (eng. fourth shift). Ona je itekako zahtjevna i rezultira u dodatnom opterećenju koje može dovesti i do tzv. izgaranja (engl. bournout), o čemu se dosta i raspravlja u novije vrijeme. Rezultati pokazuju kako su majke, u odnosu na razdoblje prije pandemije, u najvećem opsegu dodatno opterećene poslovima obrazovanja djece zbog zatvaranja škola i prelaska na online nastavu. No, na leđima majki je također i velika količina dodatnog tereta svakodnevnih poslova u kućanstvu i brige za starije članove obitelji.
Zbog protu-pandemijskih mjera, veliki broj žena su bile primorane prijeći na rad od kuće. Tradicionalna percepcija u javnosti jest da rad od kuće nije rad, već blagodat. Stoga često i sami članovi kućanstva prebacuju dio neplaćenog rada i svojih dužnosti u kućanstvu na majku jer je ona kod kuće, a ne „na poslu“. Rezultati istraživanja pokazuju da je majkama koje rade od kuće ipak teže. Naime, radom od kuće teško je razgraničiti radno vrijeme jer se obveze plaćenog posla isprepliću s neplaćenim obiteljskim obvezama. U takvim situacijama raste vjerojatnost većeg ukupnog opterećenja majki koje od nula do 24 sata trebaju balansirati posao i obiteljske i kućanske odgovornosti (odrađuju četvrtu smjenu).
Raspodjela obaveza i prije pandemije nije išla u korist žena. Kada je riječ o raspodjeli obaveza između članova obitelji, većinu obaveza u pandemiji preuzimaju majke, a u odnosu na slobodno vrijeme prije pandemije sada imaju puno manje vremena za sebe. Zanimljiv je podatak prema kojemu majke koje rade od kuće imaju manje vremena za sebe od majki koje ne rade od kuće.
Nadalje, rezultati pokazuju da, zbog dodatnih ograničenja, pritiska i opterećenja koji su se pojavili zbog novonastale krizne situacije, majke osobno, ali i na razini obitelji doživljavaju stres u jačem intenzitetu nego prije.
Kada je riječ o promjenama koje se odnose na poslovnu domenu, rezultati pokazuju kako su se određene promjene vezane uz obavljanje posla dogodile zbog odluke poslodavaca, ali i zbog vlastitih odluka majki. Određeni postotak majki je odlukom poslodavca morao raditi i više nego prije, pa su neke zbog toga bile primorane i promijeniti posao (preuzeti slabije plaćeni posao) zbog povećanja obveza kod kuće. Naime, morale su se žrtvovati kako bi dobile više vremena da se posvete ostalim obavezama kod kuće. Veoma važno je naglasiti da se efikasnost majki u obavljanju plaćenog posla nije mijenjala bez obzira na broj djece, te jesu li radile od kuće ili ne.
Važan aspekt našeg istraživanja jest i financijska pozicija majki. Ispitali smo financijska znanja i financijsku otpornost obitelji i majki te jesu li se stavovi i ponašanja majki u vezi s novcem promijenili uslijed pandemije. Na sva tri bazična pitanja (The Big Three) kojima se ispituje financijsko znanje, samo 29,7% majki je odgovorilo točno. Zanimljivo je da je 44,8% majki izjavilo da zarađuje više ili podjednako kao drugi članovi kućanstva. Unatoč tome, teret najvećeg dijela povećanog opsega neplaćenih kućanskih poslova je i dalje na majkama.
Rezultati ankete upućuju na to da majke u vrijeme pandemije osjećaju da je njihova buduća financijska pozicija ugroženija u odnosu na obiteljsku. Je li takva percepcija posljedica preopterećenosti majke dodatnim obvezama oko obrazovanja djece, opsegom kućanskih poslova, potrebom njege starijih i oboljelih članova obitelji, ili je pak odraz nedovoljnog financijskog znanja majki, ili nametnute nepovoljne pozicije kod poslodavca (na poslu), pitanje je na koje ćemo, nadamo se, odgovoriti konačnim rezultatima našeg istraživanja.
Izv. prof. dr. sc. Ana Rimac Smiljanić
Izv. prof. dr. sc. Ivana Bulog
Doc. dr. sc. Sandra Pepur
