Piše: Nikolina Blažanović
Briga za okoliš iznimno je bitna, ali često u svojim užurbanim životima ne brinemo dovoljno ili to činimo krivo. Zbog toga je Marina Matijević pokrenula platformu Ja bolji građanin na kojoj dijeli iskustva svog putovanja ka boljoj građanki. Cilj je prenijeti kratke, jednostavne i direktne upute za odvajanje otpada.
Marina se bavila marketingom i projektnim menadžmentom, a zatim prije tri godine pokrenula specijaliziranu turističku agenciju. „Sve je išlo poprilično dobro dok me korona kriza nije pogodila direktno… Činjenica da mi je virus srušio čitavo poslovanje mi je bio šamar u lice i natjeralo me da detaljno preispitam čime se ja to uopće bavim te da shvatim koliko je u biti to nevažna stavka u nekoj hijerarhiji vrijednosti za čovječanstvo. Mislim da me i potres dodatno osvijestio. Od te spoznaje, imala sam želju raditi nešto vrijedno za ljudski rod, nešto gdje mogu učiniti neku razliku… Ekologija me uvijek zanimala, plastika zgražavala i otkad su postavljeni spremnici, ja odvajam otpad. U tom procesu odvajanja polovicu ambalaže, tj. otpada s kojim sam se susretala kroz dan, nisam znala kako pravilno sortirati, ali nažalost nikada baš nisam imala vremena da malo progooglam na tu temu. A onda mi je zaustavljanje turizma otvorilo vrijeme i tad sam konačno krenula u istraživanje informacija o pravilnom odvajanju otpada.“, započinje.
„Došla sam do saznanja kako postoje određene upute, ali te upute koje gradovi/općine daju građanima su uglavnom samo nabrojene u paragrafe. Ne odnose se na pojedinačne tipove ambalaže, više kao skupine, a u današnjem konzumerizmu postoje razne vrste pakiranja samo za jedan tip proizvoda. Isto tako svaki grad/općina ima svoje upute. Ako slučajno građanin pročita informaciju na nekom portalu, a u njoj se izričito nije navelo da se radi o gradu Varaždinu, to može biti kriva informacija ako ste vi recimo građanin Zagreba jer se sortiranje jednostavno razlikuje od grada do grada. Isto tako, u cijelom procesu istraživanja sam shvatila kako krucijalno nedostaje ta kratka praktična informacija koju svi preferiramo ovih dana. Sve to me dovelo do otvaranja profila Ja Bolji Građanin u siječnju ove godine te kreacije jednostavnih, kratkih i direktnih uputa za odvajanje otpada“, dodaje.
Smatra da je edukacija ključ poticanja na recikliranje i veću brigu za okoliš. Kaže da stalno treba prikazivati primjere i time širiti poglede na čitavo gospodarenje otpadom. Visoka razina neinformiranosti dovela je do negativnog stava o otpadu koji se mora mijenjati, a na problem otpada se treba prestati gledati kao na tuđi.
„Ti si proizvod kupio, za njega i njegovu ambalažu si isto tako ti odgovoran“, upozorava Marina.
Marina Matijević, pokretačica inicijative “Ja bolji građanin”
Reciklirano je 99% odvojenih PET boca i preko 85% aluminijskih limenki
„Treba u cijeloj tematici naglašavati i pozitivne efekte koji su već postignuti. Sjećate se kako su staklenički plinovi jedno vrijeme bili stalno spominjani, a recimo podatak Europske agencija za okoliš (EEA) koji govori da je EU od 2018. do 1990. godine smanjila emisije stakleničkih plinova 23,2% gotovo pa nitko ne zna. Ni to naravno nije dostatno, ali je svakako veliki napredak. U protekloj godini se u Hrvatskoj u sistemu povratne naknade uspješno recikliralo 99% odvojenih PET boca te preko 85% aluminijskih limenki. To su informacije koje su važne jer govore građanima kako promišljenim i odgovornim postupanjem oni direktno utječu na ispunjavanje ciljeva u očuvanju okoliša. Isto tako, mislim da u edukaciji ljude treba često podsjetiti na tu društvenu i osobnu korist od odvajanja otpada/recikliranja jer tu leži taj lijepi osjećaj da se čini nešto dobro za zaštitu okoliša, sadašnje i buduće generacije“, objašnjava.
Kaže da do informacija koje dijeli na svojoj platformi dolazi zahvaljujući upornosti. Za početak ih traži od komunalnih poduzeća, oporabitelja otpada te stručnjakinja/aka. Problem s kojim se na početku susrela bila je nesusretljivost. Danas pak ima dobru suradnju sa sveučilišnim profesorima, koji joj u ranoj fazi istraživanja daju smjernice, i djelatnicama/ima Podružnice Čistoće Zagreb.
Iznimno je bitno znati sastav ambalaže za pravilno odvajanje
Rekla nam je i što se najčešće krivo reciklira: „Mislim da je tetrapak definitivno prvak pogreške. Radi se o vrlo specifičnom tipu ambalaže, slojevitom, gdje je 75 % papir, 20 % plastika i 5 % aluminij. Ljudi su godinama bili uvjereni kako je to 100% papir, a to je kako vidimo, daleko od istine. Tako, tetrapak pakiranje u jednom gradu ide zasebno dok u drugom ide u plastika-metal spremnik, a negdje čak ide i u papir. Sve te stavke zajedno jako bune ljude. Pravilno odlaganje tetrapaka provjerite kod lokalnog komunalnog poduzeća. Vrlo važno je podcrtati lokalno jer jako često komunicirajući s ljudima dođem do saznanja kako su tražili informacije u skroz drugoj Čistoći.“
Kako su tijekom pandemije kave za van bile iznimno popularne, zanimalo nas je i kako se takve šalice pravilno odlažu: „Coffee-to-go šalica, ako se ne radi o kompostabilnoj varijanti, što jest rijedak slučaj, ali postoji, nažalost mora u miješani komunalni otpad. Problem je u tankom plastičnom premazu unutar čaše koji sprečava curenje, ali je veliki izazov u pogonima za recikliranje, jer ga je iznimno teško odvojiti od papirnatog dijela čaše.“
„Ako piješ kavu za van, najbolji izbor je nositi svoju šalicu. Nastavno na ovo, svakako bi se htjela nadovezati, Ja bolji građanin jest inicijativa za praktično informiranje o pravilnom odvajanju otpada, ali izuzetno puno sadržaja posvećujem načinima kako smanjiti otpad, boljim odabirima, održivim navikama koje trebamo usvojiti i sl. I jako je puno sadržaja svuda na ovu temu, ali mislim da su kod Ja boljeg građanina ljudi stekli jedno povjerenje jer je vidljivo da se radi o profilu/inicijativi gdje se radi lokalno, detaljno i gdje na kraju krajeva sada ja iznosim neki svoj put kako postajem taj bolji građanin. I s razlogom nisam inicijativu nazvala najbolji građanin – samo među mojim pratiteljima je stotine boljih od mene osobno, isto tako tu je i stotine početnika, svatko ima svoj prostor, i baš je to koncept svega jer sve se radi na temelju komentara, pitanja, prijedloga i sl. Na svakodnevnoj bazi ja savladam nešto novo jer je pratitelj pitao, onda me to gurne korak dalje pa saznam nešto peto na temu što ću isto podijeliti i tako se stvara jedan impresivan dijalog na ovu jako važno temu. I jednu stavku, isto tako važnu moram spomenuti, ja sada imam tu privilegiju da dirigiram smjer tog dijaloga, a meni je najvažnije da se čvrsto držimo pozitivnog predznaka. Naravno da ne nosim ružičaste naočale, ali pozitivan kontekst mora dominirati, napredak je svakodnevan, a i toliko je lijepih, kvalitetnih projekata koje provode institucije, komunalna poduzeća, a Udruge da i ne spominjem…“, priča Marina za naš portal.
Za kraj naglašava kako je svaka, pa i mala, promjena iznimno bitna za očuvanje okoliša. Savjetuje vožnju bicikla, racionalnije kupovanje, šetnju, manje bacanje hrane i edukaciju. Nada se da će platforma „Ja bolji građanin“ izrasti u udrugu koja će nastaviti edukacijskim tempom jer nam treba, kako kaže, „što više zasebnih primjera toga održivoga puta do boljeg građanina kako bi se ljudi mogli što lakše poistovjećivati jer ničiji put nije isti.“
