Piše: Bojana Guberac
Međunarodni dan djevojčica obilježava se na današnji dan od 2011. godine kada su Ujedinjeni narodi proglasili 11. listopada kao Svjetski dan ženskog djeteta. Cilj je potaknuti države diljem svijeta u stvaranju boljeg života mladim djevojkama pružajući im priliku da postignu svoj puni potencijal.
Povodom Međunarodnog dana djevojčica, UNICEF je pokrenuo kampanju „Digitalna generacija. Naša generacija“ imajući u vidu poražavajuću statistiku – 2,2 milijarde ljudi mlađih od 25 godina i dalje nemaju pristup internetu, a digitalnom izoliranosti najviše su pogođene djevojčice.
UNICEF poziva da se prekine digitalni jaz i ubrza stvaranje mogućnosti za djevojčice u svijetu. Smatraju kako je to važan korak za postizanje ciljeva održivog razvoja.
„Djevojke poznaju svoju digitalnu stvarnost i rješenja koja su im potrebna kako bi utrle staze do slobode izražavanja, radosti i neograničenog potencijala. Zajedno, proširimo ove puteve pod temom Međunarodnog dana djevojčica 2021: Digitalna generacija. Naša generacija“, poručili su iz UNICEF-a.
Također ističu da je pandemija COVID-19 drastično ubrzala upotrebu digitalnih platformi za učenje, zaradu i povezivanje ljudi, no činjenica je da mnoga djeca i dalje nisu u mogućnosti pristupiti digitalnom svijetu nužnom za funkcioniranje u današnjem društvu.
Manje je vjerojatno, kažu, da će djevojčice u odnosu na dječake imati pristup digitalnim uređajima i steći vještine i dobiti posao povezan s tehnologijom. „Samo rješavanjem nejednakosti i isključenosti koji obuhvaćaju zemljopisna područja i generacije možemo uvesti digitalnu revoluciju za sve, sa svima“, kazali su.
Stanje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je situacija znatno bolja nego što je bila 2008. godine kada je u zemlji samo 45 posto građana imalo pristup internetu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2020. godine, 85 posto kućanstava u Hrvatskoj ima pristup internetu, a 77 posto kućanstava posjeduje osobno računalo.
DZS u 2020. objavljuje kako je opremljenost kućanstava računalom i širokopojasnim pristupom internetu u porastu u odnosu na 2019. godinu.
Navode kako je udio kućanstava koja imaju računalo porastao za 3 posto, dok je udio kućanstava s pristupom internetu porastao za 4 posto. Najmlađa populacija još uvijek prednjači u upotrebi računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju računala.
U Hrvatskoj, također, muškarci češće rabe računalo u svim dobnim skupinama, osim u onoj od 35 do 44 godine u kojoj žene imaju prednost. Kod upotrebe interneta pojedinaca, žene imaju veći postotak u dobnim skupinama od 35-44 i od 55-64 godine.
Valja napomenuti kako Hrvatska ima najskuplju uslugu interneta u Europi, a prema istraživanju tvrtke SurfShark Hrvatska je 37. na svijetu prema indeksu digitalne kvalitete života. Što se tiče kibernetičke sigurnosti, Hrvatska iznenađujuće dobro kotira – na 10. smo mjestu. No, loše stojimo s kvalitetom i pokrivenošću signala mobilnih usluga, a Internet nam je jedan od najsporijih u Europi.
