Žene u Europskoj uniji u prosjeku zarađuju 14,1% manje od muškaraca, što znači da ove godine simbolično prestaju primati plaću od 10.11. do kraja godine, odnosno rade besplatno. Stoga Europska komisija obilježava taj dan kao Dan jednakih plaća (Equal Pay Day), dan kada se ukazuje na rodni jaz u plaćama, a posljedično i u mirovinama.
Prosječni rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj prema podacima DZS-a iznosi 13,3 posto
Prema korigiranim podacima DZS-a, muškarci su (u 2018.) prosječno mjesečno zaradili 9.196 HRK, a žene 7.970 HRK, što ukazuje na prosječni jaz u plaćama od 13,3%. Izraženi rodni jaz u plaćama od 24,6% prisutan je u području financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a u kojima su žene izrazito dominantne u spolnoj strukturi zaposlenih, što indicira njihovu slabiju zastupljenost na bolje plaćenim i rukovodećim položajima. Podaci Eurostata o nekorigiranom jazu u plaćama u Republici Hrvatskoj, koji obuhvaćaju poslodavce s 10 i više zaposlenika, ukazuju da rodni jaz u plaćama (u 2019.) iznosi 11,5%, što je otprilike na razini iz 2018.
Uzroci nejednakih plaća su višestruki, a uključuju činjenicu da žene češće rade u nepunom radnom vremenu, da rade u slabije plaćenim sektorima i na slabije plaćenim poslovima unutar pojedinog sektora, da se pri napredovanju suočavaju sa staklenim stropom i plaćene su manje za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti te da češće moraju preuzimati odgovornost za obiteljske i kućanske obveze.
U Hrvatskoj je izražena rodno uvjetovana segregacija tržišta rada te je nizak udio žena u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (28,4%), rudarstva i vađenja (12,9%), opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda i gospodarenja otpadom te sanacije okoliša (21%), djelatnosti građevinarstva (10,3%) te prijevoza i skladištenja (23,7%). S druge strane, izrazito je nizak udio muškaraca prisutan u djelatnosti obrazovanja (21,1%), zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (21,9%) te financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja (30,9%).
Što se tiče pozicija ekonomskog odlučivanja, udio žena u upravama dioničkih društava čije su dionice bile uvrštene na uređeno tržište kojim upravlja Zagrebačka burza d.d. iznosio je 12,6%, dok je udio žena u nadzornim odborima navedenih društava iznosio 22,33%, što je na razini udjela koji je prisutan već niz godina.
Analiza prosječne mirovine u Hrvatskoj ukazuje na rodni jaz od 21,08 posto
Dugoročna posljedica jaza u plaćama je produbljenje jaza u mirovinama. Prema podacima DZS-a na dan 31.12.2019., ukupan broj korisnika/ca mirovine činilo je 54% žena i 46% muškaraca. Prosječna mirovina iznosila je 2.724,78 HRK. Analiza odnosa prosječne mirovine muškaraca (3.074,72 HRK) i prosječne mirovine žene (2.426,63 HRK) ukazuje na rodni jaz od 21,08%, što predstavlja pad od 0,46% spram jaza u mirovinama prema podacima iz 2018. Na razini Europske unije, prema podacima Eurostata, jaz u mirovinama EU-27 za 2019. godinu procijenjen je na 29,4%, a za Hrvatsku iznosi 27,6%.
Iako je napredak u smanjenju rodnog jaza u plaćama vidljiv na razini EU-a, on je i dalje spor. Stoga je pitanje jaza u plaćama i nedostatak transparentnosti plaća tematika koja je u posljednje vrijeme u posebnom fokusu Europske komisije. Povjerenica za jednakost Helena Dalli je u svojem obraćanju (početkom 2020.) u Europskom parlamentu istaknula da je jednakost u plaćama jedan od ključnih principa nove Strategije EU za ravnopravnost spolova 2020.-2025.
Adekvatno tome, Europska komisija je u ožujku 2021. godine predstavila Prijedlog Direktive o transparentnosti plaća s ciljem postizanja jednakosti plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, s mjerama čije uvođenje Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano zagovara. Više pročitajte OVDJE.
