Piše: Bojana Guberac
Ne vjerujemo da postoji netko tko nije saznao da je u Hrvatskoj jučer ubijena žena, i to na radnom mjestu pa je valjda sad svima napokon jasno da nasilje nije privatna stvar i da su žene nezaštićene i na poslu.
Izgledno je da ćemo morati nastaviti ponavljati stravičan podatak prema kojem je, u odnosu na 2018. godinu, broj žena koje su ubili intimni partneri porastao za 50 posto. Četrnaest od 19 ubojstva žena u 2020. godini klasificirano je kao femicid.
Ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Josip Aladrović o stravičnom slučaju se oglasio na Facebooku te poručio kako se kao društvo ne smijemo prestati boriti protiv obiteljskog nasilja te da moramo raditi na tome da sustav bude bolji. No sustav neće postati bolji zbog statusa na društvenim mrežama, već mijenjanjem zakonodavnog okvira koji ne prepoznaje femicid kao čin rodno uvjetovanog nasilja i žurnom implementacijom ratificirane Istanbulske konvencije.
Neosporno je ministar Aladrović u pravu kada kaže da je borba protiv nasilja nad ženama odgovornost čitavog društva. Društva u kojem jedan od najvećih utjecaja na javno mnijenje i dalje čine – mediji. A pojedini mediji, poput HRT-a i Slobodne Dalmacije, kao da su se natjecali tko će prekršiti više novinarskih načela i odrednica Medijskog kodeksa o profesionalnom i senzibiliziranom izvještavanju o nasilju prema ženama i femicidu. U toj utrci beščašća oba medija prekršila su i određene stavke Zakona o elektroničkim medijima, posebice što se tiče mentalnog razvoja maloljetnika.
Hrvatska radiotelevizija kao javni servis kojeg plaćaju građani i građanke Hrvatske ne smatra nužnim poštivati dostojanstvo žrtve pa su tako u središnjem Dnevniku u 19 sati prikazali tijelo mrtve žene. Neslužbeno doznajemo da je i pojedinim drugim medijima bila ponuđena ista takva mogućnost, no odbili su objavljivanje žrtve, vjerojatno svjesni skandaloznog učinka takve prakse.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić izvršila je uvid u navedene medijske izvještaje o femicidu u Splitu te smatra da se radi o kršenju načela ravnopravnosti spolova te neetičkom izvještavanje o femicidu.
„Poštivanje žrtava koje su ubijene, kao i poštivanje njihovog dostojanstva i privatnosti, temeljni je etički princip u medijskom izvještavanju, a definiran je i u Kodeksu časti hrvatskih novinara, te je u oba ova slučaja duboko prekršen“, kazala nam je Ljubičić te dodala kako se perpetuiranjem rodnih predrasuda te pogrešnih uvjerenja o rodno utemeljenom nasilju kao „obiteljskoj svađi“, nazivajući žrtvu „nesretnom ženom“, kako to, pak, radi prilog emitiran na HRT-u, zanemaruje činjenica da nasilje protiv žena predstavlja grubo kršenje ravnopravnosti žena i muškaraca te je ozbiljan društveni problem, a na koji zajedničkim snagama trebaju odgovoriti svi društveni akteri, uključujući i medije.
Navodi da je Slobodna Dalmacija dodatno i izrazito senzacionalistički pristupila temi. Iako se uredništvo pokušava ograditi kako iz pijeteta i obzira objavljuje samo dio fotografija koje posjeduje, grubo krši dostojanstvo i privatnost žrtve opisujući detalje stanja u kojem se žrtva nalazila prije dolaska nadležnih službi.
Pravobraniteljica, također, podsjeća kako je u okviru EU projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ izradila smjernice Medijskog kodeksa za senzibilizirano izvještavanje medija o nasilju prema ženama i nasilju u obitelji te femicidu koje, između ostalog, jasno navode da je nasilje prema ženama nužno promatrati u kontekstu njegove rodne utemeljenosti, da se prilikom izvještavanja ne koriste pojmovi koji iskrivljuju značenje nasilja, da se izbjegavaju senzacionalistički izrazi, da je potrebno poštivati dostojanstvo žrtve te voditi računa o tome da je oprema u skladu s normama koje se primjenjuju u zaštiti privatnosti i dostojanstva žrtve.
Ističe da mediji imaju društvenu odgovornost – koja je prepoznata u nacionalnim i međunarodnim zakonima i propisima – promicati vrijednosti ravnopravnosti spolova i uklanjati rodne stereotipe i predrasude te imaju obvezu temeljem profesionalnih novinarskih standarda etički postupati u svome izvještavanju. Preporučuje medijima da se uredništva, novinari i novinarke detaljno upoznaju sa smjernicama za senzibilizirano izvještavanje medija o nasilju prema ženama i nasilju u obitelji te femicidu i da se javno obvežu na etično, odgovorno i senzibilizirano izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju prema ženama, nasilju u obitelji i femicidu.
Pravobraniteljica u okviru Promatračkog tijela „Femicide Watch” od 2017. prati i analizira sve slučajeve nasilja prema ženama, a posebno slučajeve ubojstava žena koja su počinili njima bliski i/ili intimni muškarci. / grafički prikaz – “Preporuke Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u suzbijanju nasilja u obitelji”
A s njom se slaže i Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva koji apelira na sve kolegice i kolege te medije da poštuju pravile struke, da se drže Kodeksa časti hrvatskih novinara u kojem među ostalim, ističe Zovko, jasno stoji kako u ovakvim situacijama biti „pažljiv i voditi računa o dostojanstvu žrtve“.
Govori kako je evidentno da je izvještavanjem HRT-a „koje je za svaku osudu“ prekršen Medijski kodeks koji precizira način izvještavanja o nasilju nad ženama. Prekršen je, nastavlja Zovko, i Kodeks časti hrvatskih novinara, Zakon o medijima te Zakon o elektroničkim medijima. Izvještavanje Slobodne Dalmacije Zovko ocjenjuje „potpuno neodgovornim i neprofesionalnim“.
Što se tiče sankcija, o tome će, kaže, svoje mišljenje dati Novinarsko vijeće časti i Agencija za elektroničke medije. „Za mene osobno, ove objave su skandalozne. U njima nema trunke etičnosti i nije bilo nikakvog javnog interesa za objavu. To nije smjelo ići van. Žrtva ima obitelj, i nije bilo nikakve potrebe za objavom u kojoj nije bilo trunke ljudskosti. Tako je žrtva drugi put ubijena. Isto tako, mediji ne bi smjeli u svojim tekstovima nagađati o eventualnim motivima ubojstvima, ili još gore pokušati opravdati. Žrtva je ubijena jer je žena.“
Valja naglasiti kako Slobodnoj Dalmaciji nije prvi put da ruši temelje novinarske profesije. „Neprihvatljivo je izvještavanje Slobodne Dalmacije koja o ovoj strašnoj tragediji izvještava do najsitnijih detalja, tipa koliko je ubojica uboda nožem zadao žrtvi. Pitamo se koliko će Slobodna još prenijeti svjedočanstva o tom ubojstvu? Ljudi, nemojte to raditi. Zbog čega bi, primjerice, dijete žrtve trebalo čitati sve te detalje. Već ovo što se je dogodilo za njega je strašna, jeziva trauma i treba mu pomoći, a ne da čita s koliko je uboda nožem ubijena majka. No, Slobodnoj Dalmaciji nije ovo prvi put da radi ovakve stvari. Prije tri mjeseca javnost su zgrozili naslovnicom na temu o povijesti jedne zaposlenice koja radi u Centru za socijalnu skrb, zatim skandalozno izvještavanje o tragediji iz susjedne BIH kada je devet mladih osoba iz Posušja smrtno stradalo u novogodišnjoj noći. Evidentno je da uredništvo i oni koji vode ovaj dnevni list nemaju problem s kršenjem postulata profesije, a za nas je to neprihvatljivo“, rezolutno će predsjednik HND-a.
Kada smo u rujnu pisale o skandaloznoj naslovnici Slobodne Dalmacije kao primjeru sramotne prakse tekst smo završile otvorenim pitanjem – je li nakon svega uredništvo Slobodne išta naučilo? Sada sa sigurnošću možemo konstatirati da nije. Glede HRT-a, nije zgorega zgroziti se nad činjenicom da su građani i građanke RH platili da im djeca gledaju tijelo mrtve žene.
