Piše: Nikolina Blažanović
Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Splitu odlučili su posvetiti više pozornosti rodnoj ravnopravnosti. Tako su oba prošle godine usvojila svoje Planove rodne ravnopravnosti. U Rijeci je Plan usvojen u okviru projekta SPEAR – Podrška i provedba planova za rodnu ravnopravnost u akademskoj zajednici i istraživanjima. Sveučilištu u Splitu motivacija je bila Strategija rodne ravnopravnosti od 2020. do 2025. godine Europske komisije, a Plan su usvojili za razdoblje do 2027. godine.
U Rijeci Vijeće za rodnu ravnopravnost i rodno nediskriminirajući jezik
Plan rodne ravnopravnosti od 2021. do 2025. godine Sveučilišta u Rijeci strateško-akcijski je dokument kojim se sveučilište želi prikazati kao mjesto jednakih mogućnosti, uvažavanja različitosti i uključivosti te mjesto nulte stope tolerancije svih oblika neravnopravnosti. Podijeljen je na četiri strateška područja, ciljeve i konkretne mjere.
Neki od ciljeva su provedba i promocija politike rodne ravnopravnosti te uspostavljanje ravnopravne rodne zastupljenosti u sveučilišnim tijelima i tijelima koja donose odluke. Žele poticati rodnu ravnopravnost u svim područjima znanosti i umjetnosti – istraživanjima, projektima i voditeljskim pozicijama. Nastojat će povećati broj kolegija i edukacija na temu rodne ravnopravnosti i rodno/spolno uvjetovanog nasilja te razviti nove prakse osnaživanja rodne različitosti i uključivosti.
Neke od konkretnih mjera su uporaba uključivog i nediskriminirajućeg jezika u svim dokumentima i komunikaciji te osnivanje Vijeća za rodnu ravnopravnost koje će pratiti i doprinositi rodnoj ravnopravnosti na sveučilištu. Uz to je usvojena i preporuka o uvažavanju rodne ravnopravnosti pri imenovanjima u radna tijela te unaprjeđenje vođenja statistike po spolu.
Split imenuje Povjerenstvo i Povjerenicu/ka te radi na usklađivanju privatnog i poslovnog
Plan rodne ravnopravnosti 2021. – 2027. Sveučilišta u Splitu također je odredilo četiri ključna područja, ciljeve i konkretne mjere. Žele unaprijediti rodnu ravnopravnost u institucijskim procesima s naglaskom na procese vodstva, donošenje odluka, zapošljavanja i napredovanja. Uviđaju da je ukupno više zaposlenih žena, ali da je više muškaraca u višim zvanjima i upravljačkim pozicijama. Planiraju imenovati Povjerenstvo i Povjerenicu/ka za ravnopravnost spolova te poticati uključivanje studentica i znanstvenica u podzastupljena područja.
Kroz ostala strateška područja žele integrirati rodnu dimenziju/perspektivu u istraživanja i poboljšati znanje o rodnoj ravnopravnosti. Teže i unaprjeđenju rodne ravnopravnosti i postizanju bolje usklađenosti privatnog i poslovnog života. Prepoznaju da sami nisu osjetljivi na usklađivanje profesionalnih i poslovnih obveza te žele stvoriti radno okruženje koje će to pružiti. Uz to žele razviti dopunske sustave podrške i usluga koje osiguravaju ravnopravan razvoj karijera žena i muškaraca.
Iz ova dva primjera vidljivo je da sveučilišta postaju osjetljivija na rodnu ravnopravnost i vide postojeće probleme te da su na njima spremna raditi. Možda njihov primjer slijede i ostala.
