Piše: Antonija Dujmović
Najbolja skakačica u vis u povijesti hrvatskog sporta, Blanka Vlašić, krajem 2021. stupila je na dužnost dopredsjednice Hrvatskog olimpijskog odbora. Uz dvije dosadašnje dopredsjednice, Moranu Paliković Gruden i Sandru Čorak, imenovanje još jedne žene na visoku poziciju potvrđuje da krovna nacionalna sportska organizacija prati trend Međunarodnog olimpijskog odbora po pitanju povećanja udjela žena na upravljačkim pozicijama. Što znači baviti se vrhunskim sportom kao žena, koliko stresna može biti tranzicija iz aktivne sportske karijere, što je pobudilo njezin poriv za promjenama u hrvatskom sportu te, za početak, gdje se vidi u ulozi sportske dužnosnice, kazala nam je dopredsjednica HOO-a Vlašić.
“Dok sam se aktivno bavila sportom, HOO mi je bio vrlo važan oslonac i potpora. U tom smislu, pravovremena reakcija na potrebe sportaša ključan je faktor uspješne suradnje. Poučena iskustvom, želim biti bliska sportašima i sportskim djelatnicima kako bih im olakšala put prema uspjehu. Nadalje, motivirana sam pomoći pri jačanju statusa HOO-a na međunarodnoj sceni, budući da smo, s obzirom na broj stanovnika i uvjete, zemlja koja se može pohvaliti iznimnim brojem olimpijskih odličja.”
Uzimajući u obzir samo protekle ljetne Olimpijske igre, Hrvatska je bila visoko rangirana po broju osvojenih medalja u odnosu na broj stanovnika. Iz Tokija nam je stiglo 8 odličja. Jedno od njih, i to ono zlatnog sjaja, donijela nam je taekwondoistica Matea Jelić. Prije nje, olimpijsku povijest hrvatskog sporta ‘klesale’ su mnoge žene, a među njima je s dva srebra i Blanka Vlašić. Pitali smo je bi li svijet sporta izgledao drugačije da se u njemu više čuje ‘ženski‘ glas i što bi činilo moguću razliku?
“Prije svega, važno je osvijestiti činjenicu kako su muški i ženski sport dvije potpuno različite kategorije. Jako malo se priča o tome što zapravo znači baviti se vrhunskim sportom kao žena. Transformacija tijela koju zahtijeva sport bitno utječe na ženski organizam. Kada se zadnji put raspravljalo o menstrualnom ciklusu jedne sportašice? Što je s hormonalnim oscilacijama tijekom mjeseca i na koji način oni utječu na učinkovitost na treningu i natjecanjima? Prije svega, sportašici treba pristupiti kao ženi i, pod stručnim nadzorom, pomoći joj da ostvari svoj sportski talent bez kompromitiranja cjelokupnog zdravlja. Kada govorim o zdravlju, mislim na fizičko i mentalno. No, da budem posve jasna, isti pristup zaslužuju svi sportaši, bez obzira na spol. Na žalost, teško je ne podleći pritisku i ne ići u ekstreme.
Potrebu za jednakim brojem žena i muškaraca u ulozi sportskih dužnosnika je suludo više i naglašavati. Stvari su, po meni, potpuno jasne. Niti je Zemlja naseljena samo muškarcima, niti na njoj žive samo žene. Nije to samo pitanje sporta, svjesni ste toga i sami. Pri zapošljavanju pojedinaca na temelju karakterističnih sposobnosti u kojima su izvrsni, spol ne smije biti faktor pri donošenju odluka. Jednakost muških i ženskih glasova na rukovodećim pozicijama znači pristup problematici iz svakog kuta što znači veću razinu kvalitete i učinkovitosti rada”, ističe Vlašić.
Uz nedostatak adekvatne sportske infrastrukture, koju poglavito vrhunski sportaši trebaju i zaslužuju, kao najveća boljka hrvatskog sportskog sustava danas se ističe i demografska dimenzija. Nakon obrade podataka po dobnoj strukturi, Popis stanovništva 2021. pokazat će stvarno stanje broja djece i mladih u dobi od 12 do 19 godina. Do sada su procjene govorile da ih je oko 380 tisuća što je zabrinjavajuće malo s obzirom dna to da ovaj uzrast čini sportsku bazu. Doda li se tomu i činjenica da je kroz protekle dvije godine korona krize veliki broj djece i mladih odustao od bavljenja sportom te da brojni teško odolijevaju izazovima sjedilačkog provođenja vremena uz internet, očito je da napori moraju ići u tom smjeru. Kao predsjednica Komisije sportaša HOO-a, Blanka Vlašić ranije je naznačila da će članovima Komisije jedan od fokusa djelovanja biti na popularizaciji sporta među djecom i mladima.
“Statistike pokazuju kako se u Hrvatskoj danas tek 30 posto djece aktivno bavi sportom. Po meni je to poražavajući podatak. Kada se prisjetim svog i djetinjstva svojih vršnjaka, shvaćam koliko je današnja generacija zakinuta. Sport uvelike doprinosi psihofizičkom i socijalnom razvoju djeteta i kao takav, iznimno je važan alat za transformaciju u zdravu, stabilnu i uspješnu mladu osobu. Ova problematika zaslužuje poseban naglasak u vremenu pandemije.
No, da bi se stvari uistinu pomaknule s mjesta, potrebno je da svi uključeni u sustav od obrazovanja, zdravstva i sporta, posebnu pažnju posvete tom problemu koji u budućnosti neće biti samo problem vrhunskog sporta već i problem cjelokupnog zdravlja nacije.”
Dopredsjednica HOO-a u postizanju ovih ciljeva posebno ističe ulogu medija.
“Mediji su od ključne važnosti jer prenose poruku koju šaljemo i svakako računamo na njih kao važnu kariku u cjelokupnom procesu.”
U listopadu 2021. Vlašić je izabrana i u članstvo Komisije sportaša Europskih olimpijskih odbora. Kaže kako ne vidi značajniju razliku u fokusima nacionalne i europske Komisije sportaša:
“U principu, cilj je isti: prepoznati i susresti potrebe sportaša i sportskih djelatnika od strane onih koji su cijeli svoj život posvetili sportu. Svakako da je rad Europske komisije sportaša nešto kompleksniji zbog veće odgovornosti. Na primjer, cijelu zimu smo se, u suradnji s Internacionalnom Olimpijskom komisijom sportaša, bavili pravilnikom o ponašanju za vrijeme ZOI u Pekingu, a koji je vezan isključivo za situaciju s Covidom. Rad Europske i nacionalnih komisija nije odvojen jedan od drugoga, već se nadopunjuje.”
S legendarnim skokom od 208 centimetara na Hanžekovićevu memorijalu 2009. Blanka Vlašić ostvarila je drugi svjetski rezultat svih vremena, i jasno, drži hrvatski rekord u ovoj atletskoj disciplini. Čini se da je jednako tako visoko podignula ljestvicu kada je u pitanju i njezino nenatjecateljsko djelovanje u sportu. Uz dužnost dopredsjednice HOO-a i predsjednice Komisije sportaša te članstvo u istoimenoj komisiji EOO-a najavila je i kandidaturu za čelno mjesto Hrvatskog atletskog saveza za koje su predviđeni izbori ove godine. Zanimalo nas je što je pobudilo njezin poriv za promjenama u hrvatskom sportu?
“Kao sportaš, uvijek sam promišljala što još mogu učiniti, ima li mjesta za napredak? S istim mentalnim sklopom nastupam i nakon sportske karijere. Stavila sam se na raspolaganje hrvatskoj atletici i nadam se da će u meni znati prepoznati igrača koji može donijeti prednost. Sustav bi trebao otvarati vrata sportašima koji imaju motiv utkati svoje iskustvo u rad nacionalnih saveza i time pomoći budućim generacijama da se ne spotiču o prepreke na kojima smo mi gubili vrijeme.”
Prestanak aktivne sportske karijere velika je prekretnica u životu svakog sportaša/ice. Da je iznimno važno imati viziju za dalje potvrđuje nam i naša proslavljena atletičarka.
“Tranzicija iz aktivne sportske karijere za sportaša je iznimno stresan period života. Mnogi se izgube u tom vremenu između, pokušavajući pronaći smisao i nove životne izazove. O tome se malo priča, a preventivno se može mnogo toga učiniti. Od iznimne je važnosti na vrijeme se pripremiti za kraj karijere, svjesni kako je sport specifično zvanje s kraćim rokom trajanja od ostalih. Sportaš ne smije ostati sam u tom procesu! Osobno, trebalo mi je nekoliko godina dok se nisam počela otvarati novim prilikama i, konačno, sama sebi priznala kako sam sposobna biti izvrsna i van specifične sportske discipline. Ostalo je došlo nekako organski, svjesna kako moji sportski uspjesi nemaju jednodimenzionalnu svrhu tek osobnog zadovoljstva, već su mi darovani s višim ciljem pomaganja onima koji prolaze kroz isto ili slično iskustvo. Vrhunski sport je bogat izazovima na svim razinama, fizičkoj, mentalno, socijalnoj. Stoga svoj profesionalni uspjeh nakon aktivnog bavljenja sportom vidim kroz uspjehe onih koji dolaze.”
