Piše: Bojana Guberac
U Rijeci je muškarac u nedjeljno poslijepodne u strogom centru grada ubio 67-godišnju ženu. Medijski napisi sugerirali su da je do femicida došlo uslijed tučnjave, a po svemu sudeći do takvog neetičkog načina izvještavanja ovaj put došlo je zbog priopćenja policije. Mediji su, također, rekonstruirali slučaj do najsitnijih detalja tako da prosječan čitatelj ima osjećaj kao da se zatekao na licu mjesta. Time je još jednom postalo razvidno koliko je nužna i hitna kontinuirana edukacija ljudi koji rade unutar medija, pravosuđa i policije.
Lokalni mediji koji su prvi prenijeli da je došlo do tučnjave uslijed koje je ubijena žena napravili su lančanu reakciju te su takav opis zadržali i brojni mainstream mediji čime se relativizira slučaj femicida.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u priopćenju za javnost po tko zna koji put je istaknula kako se okviru smjernica za senzibilizirano izvještavanje medija o nasilju prema ženama i femicidu detaljno navode poželjne prakse u medijskom izvještavanju o slučajevima rodno utemeljenog nasilja „koje upućuju na to da se u izvještavanju medija ne treba, između ostalog, služiti pojmovima koji iskrivljuju značenje nasilja, kao što su tuča ili tučnjava, te da je nužno zaštititi identitet žrtve, poštivati dostojanstvo žrtve (što uključuje i izraze kao što je ˝nesretna žena˝).
U izvještavanju su se također koristili detaljni opisi stanja u kojem je žrtva pronađena pa Pravobraniteljica još jednom podsjeća da bi se u medijskom izvještavanju o femicidu trebalo suzdržati od opisivanja krvavih detalja, kao i od iznošenja intimnih detalja iz njezine prošlosti, što također nije učinjeno. Pa smo tako imali prilike čitati izjave osoba koje su ubojstvu svjedočile i ranije su sretale žrtvu i počinitelja. Lice 74-godišnje svjedokinje vidjela je cijela Hrvatska, iako se u jednom članku navodi, što smo i arhivirale, da je željela ostati anonimna. Pa čak i da nije, te da je iz dobre namjere izašla pred kamere trebalo se voditi računa o tome da se njezin identitet zaštiti zbog činjenice da nije rekla ništa što bi bilo od javnog interesa. Podaci koje je iznijela mogli bi služiti eventualno policiji te u sudskom procesu.
Pravobraniteljica dodatno naglašava da se ne bi trebali koristiti senzacionalistički izrazi za počinitelja i nasilje koje smo imali prilike čitati u izvještajima o ubojstvu u Rijeci – krvoproliće, stravično, šokantno, monstruozno, zastrašujuće. Uz to, jedan lokalni medij je otišao toliko daleko da je snimio čovjeka koji je počinitelja „znao iz viđenja“ kako daje izjavu u kojoj daje komentar o počinitelju, iako bi trebalo karakterizaciju prepustiti struci.
Ljubičić navodi da je pohvalno što su u kasnijem izvještavanju pojedini mediji za izjavu tražili stručnjakinju u području rodno utemeljenog nasilja te je kroz niz medijskih priloga upozoreno na problematiku nasilja prema ženama, a riječki je slučaj povezan s prethodnim slučajevima ubojstva žena koja predstavljaju značajan društveni problem.
Psihologinja Lorena Zec iz Udruge SOS Rijeka za N1 je izjavila da je Hrvatska mala zemlja s čestim slučajevima femicida. „Femicid označava ubojstvo žena od strane muškaraca bez obzira na to kako su bili povezani, jesu li bili u nekom odnosu. Femicid govori o tome da su za žene opasna kako privatna mjesta u obitelji tako očito i javna mjesta“, kazala je te istaknula da se vladajući i oni koji donose zakone moraju jasno staviti na stranu žrtve i osuditi nasilje.
“Ne pričajmo više prazne priče nego donesimo važne odluke koje će žene zaštititi, prvenstveno mislim na kažnjavanje i pravedne kazne za počinitelje”, dodala je, a to bi ujedno i mogao biti odgovor premijeru Plenkoviću koji smatra da „nema lijeka za kretene“. Tako se, naime, izjasnio o riječkom femicidu. A lijeka itekako ima. Zove se – učinkovito pravosuđe.
