Piše: Nikolina Blažanović
U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu je 8. srpnja otvorena izložba Iza vatrenog zida – žene u vatrogastvu. Izložba je rezultat istraživanja za potrebe izložbe Žene i tehnika iz 2021. godine u koautorstvu s Barbarom Blasin i Teom Kantoci. Kada su shvatile da s obzirom na količinu materijala svakoj od tema mogu posvetiti zasebnu izložbu, odlučilo se da će se upravo ova obraditi prva. Više o njoj saznale smo od Kosjenke Laszlo Klemar, koautorice i kustosice izložbe.
Izložba prikazuje povijest žena u vatrogastvu i njihov današnji položaj, prepreke te predrasude. „U društvu je još uvijek prisutan stav da žene nisu biološki predodređene za obavljanje posla vatrogasca te da bi u vatrogastvu trebale obavljati samo pomoćne (administrativne) poslove. Jedan od ciljeva izložbe je prevladavanje takvih predrasuda“, započinje Laszlo Klemar o izložbi.
Izložba je realizirana u suradnji Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Hrvatske vatrogasne zajednice / Muzeja hrvatskog vatrogastva. Koautor izložbe je Vedran Runjić, a na njoj su surađivali Nina Francetić (HVZ), Damir Knežević (HVZ), Jasminka Petek (Državna vatrogasna škola) i Jasmina Kadija (JVP Grada Zagreba). Za oblikovanje postava izložbe i grafičko oblikovanje zaslužna je Barbara Blasin, a tehnički postav potpisuje Hrvoje Đukez.
Na izložbi se mogu pogledati predmeti iz fundusa Tehničkog muzeja Nikola Tesla (Zbirka vatrogasne tehnike), predmeti iz fundusa Muzeja hrvatskog vatrogastva, predmeti koje su im ustupila dobrovoljna vatrogasna društva iz cijele Hrvatske te privatni predmeti hrvatskih vatrogaskinja.
„Ima tu svega, od vatrogasne iskaznice prve hrvatske vatrogaskinje, vatrogasne opreme, odora i opreme vatrogaskinja, medalja i pehara koje su osvojile ženske vatrogasne ekipe na natjecanjima, do Barbie vatrogaskinje. Na izložbi se također mogu vidjeti i brojne arhivske fotografije vatrogaskinja iz fototeke Hrvatske vatrogasne zajednice“, ističe neke od predmeta.
Laszlo Klemar objašnjava da su „vatreni zid“ u nazivu izložbe teško propusne strukture koje su ženama otežavale i priječile ulazak u svijet vatrogastva. Kaže da su ga probile one najbolje, najupornije i najustrajnije. „Među njima svakako valja spomenuti Anku Drvarek, prvu vatrogasnu časnicu u Kraljevini Jugoslaviji, potom Šteficu Hodalin, prvu profesionalnu vatrogaskinju zaposlenu profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi u Hrvatskoj, Katicu Valečić, prvu ženu koja je završila prekvalifikaciju za „vatrogasnog tehničara“ u Vatrogasnoj školi u Zagrebu (do 2020. godine zagrebačka Vatrogasna škola bila je jedina vatrogasna škola u Hrvatskoj) te prvu ženu s činom višeg vatrogasnog oficira u Jugoslaviji, Tonku Cecić, jedinu vatrogaskinju koja je primila najviše vatrogasno priznanje za doprinos vatrogastvu. Danas u profesionalnom hrvatskom vatrogastvu sudjeluje 37 žena, među kojima bih spomenula Jasminu Kadiju, prvu vatrogaskinju zaposlenu u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba, dobitnicu niza nagrada i priznanja“, izdvaja neke od predvodnica.
Kustosica ove izložbe smatra da je danas položaj vatrogaskinja bolji, ali da se još uvijek suočavaju s nizom prepreka i predrasuda, pogotovo u profesionalnom vatrogastvu. Naglašava da je zapošljavanje žena u profesionalnim vatrogasnim postrojbama otežano i da se još uvijek percipira kao „muško zanimanje“. Dodaje kako se vatrogaskinje često moraju dokazivati više od muških kolega.
„No, u posljednjih šest godina zabilježen je znatan porast broja žena u vatrogastvu u Hrvatskoj, što će svakako pozitivno utjecati na ostvarivanje veće rodne ravnopravnosti i postizanje boljih uvjeta za žene u vatrogastvu“, zaključuje optimistično Kosjenka Laszlo Klemar.
Izložba se može pogledati do 4. kolovoza, svaki dan osim ponedjeljkom, a ulaz je besplatan.