Piše: Bojana Guberac
Zastupljenost žena u ukupnom broju zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova iznosi 30,96 posto. Udio žena u ukupnom broju policijskih službenika trenutačno iznosi 20,39 posto, ali je samo 10 posto na rukovodećim pozicijama. Udio žena u ukupnom broju zaposlenih državnih službenika i namještenika (u MUP-u) 72,79 posto.
Udio žena na rukovodećim radnim mjestima državnih službenika i namještenika u MUP-u iznosi gotovo 54 posto. Iz ministarstva kažu kako se kontinuirano radi na jačanju kompetencija policijskih službenika i službenica na temu rodne perspektive kroz programe obuke i obrazovanja. Tijekom prošle i pretprošle godine kroz zasebne programe specijalizacije na Policijskoj je akademiji educirano ukupno 504 policijskih službenica i službenika.
U zadnje četiri godine udio žena koje su upisale program prekvalifikacije za zanimanje policajke porastao je za 14 posto. U školskoj godini 2019./2020. udio ženskih polaznica u programu obrazovanja iznosio je 32 posto.
Prema izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kada se govori o ženama u vojnim snagama i mirovnim misijama, može zaključiti da je i u ovom sektoru vidljiva rodna neravnoteža, posebice na višim i visokim položajima te položajima odlučivanja, odnosno što je funkcija statusno viša, to je manje žena na takvim položajima.
U sklopu projekta “Osnaživanje žena i podrška u vojnim snagama i mirovnim misijama Republike Hrvatske˝ u listopadu su provedene edukacije na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu i Vojarni ,,Admiral flote Sveto Letica- Barba” u Splitu s ciljem povećanja znanja kadetkinja i kadeta u području ravnopravnosti spolova i primjene znanja u budućem radu.
Ukupno je sudjelovalo 61 kadetkinja i kadeta te su se radionice provodile interaktivnom metodom učenja kako bi polaznice i polaznici mogli aktivno sudjelovati i raspravljati o temama jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i rodno uvjetovanog nasilja.
Na edukacijama su izlagali doc.dr.sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, državna tajnica MUP-a i sunositeljica projekta, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Nebojša Paunović, savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Josip Šipić, savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Anamarija Tkalčec, koordinatorica programa Socijalna pravda i jednake mogućnosti u CESI i Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica udruge Domine iz Splita.
“Evaluacija radionica je pokazala da su polaznice i polaznici izrazito zadovoljni temama radionica, njihovom prezentacijom, radom izlagača i izlagačica te stečenim znanjima. Evaluacija je također pokazala da većina sudionica i sudionika prvi put sudjeluje na radionici ove tematike te smatraju da su prezentirani podaci važni za njihov daljnji profesionalni angažman. Kao jedna od voditeljica radionica mogu reći da su polaznice i polaznici bili angažirani i otvoreni za diskusiju te im se i ovim putem zahvaljujem na komentarima i aktivnom sudjelovanju na radionicama”, kazala nam je Anamarija Tkalčec iz CESI te dodala kako bi Centar svakako volio nastaviti rad na osnaživanju žena u vojnim snagama i mirovnim misijama no hoće li edukacije postati praksa ne ovisi o CESI.
Najzastupljeniji oblici uznemiravanja – ogovaranje, seksistički komentari i neprimjereno komentiranje izgleda
Uz edukacije provedena je i analiza o diskriminaciji u području ravnopravnosti spolova u Oružanim snagama Republike Hrvatske na uzorku od 150 ispitanika i ispitanica koji se usavršavaju i rade u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Cilj analize bio je ispitati izloženost ispitanika i ispitanica diskriminaciji, uznemiravanju i nasilju u sustavu Oružanih snaga Republike Hrvatske iz rodne perspektive, njihovo poznavanje zakonodavnog i institucionalnog okvira te mehanizama zaštite od diskriminacije, uznemiravanja i nasilja, povjerenje u sustav, prakse prijavljivanja slučajeva diskriminacije te stavove o ravnopravnosti spolova u sustavu kao i poželjnost uključivanja edukacija o rodnoj ravnopravnosti.
U analizi je sudjelovalo 37,33 posto muškaraca i 62,66 posto žena, a pokazalo se da je skoro jedna trećina ispitanika i ispitanica bila izložena nekom obliku diskriminacije u području ravnopravnosti spolova.
Također, diskriminaciji su značajno izloženije bile žene – njih 38,7 posto. Više od polovice ispitanika i ispitanica bilo je izloženo nekom obliku uznemiravanja i nasilja pri čemu su žene, njih 61,3 posto, iskazale izloženost navedenim oblicima uznemiravanja i nasilja u većoj mjeri nego muškarci.
Kao najzastupljeniji oblici uznemiravanja i nasilja kojima su ispitanici bili izloženi ističu se ogovaranje i širenje glasina, seksistički komentari te neprimjereno komentiranje izgleda. Među počiniteljima diskriminacije, uznemiravanja i nasilja najzastupljenije su nadređene osobe (46,6%), a zatim kolege i kolegice (36,9%). Više od 2/3 počinitelja diskriminacije, uznemiravanja i nasilja bili su muškarci.
Manje od 11 posto osoba prijavilo je doživljenu diskriminaciju, uznemiravanje ili nasilje. Razlozi su uglavnom nepovjerenje u sustav, iako se većina smatra informiranima o tome kome prijaviti diskriminaciju ili spolno uznemiravanje. Po pitanju (ne)jednakog tretmana muškaraca i žena tijekom izobrazbe i rada u sustavu Oružanih snaga Republike Hrvatske mišljenja su podijeljena – 44,3 posto smatra da su muškarci i žene jednako tretirani, dok 42,9 posto smatra da postoji nejednak tretman muškaraca i žena u sustavu.
