U kontekstu zastupljenosti tema rodno uvjetovanog nasilja u medijima analiza sadržaja koju je provela Agencija za elektroničke medije potvrđuje činjenicu da se o nasilju u medijima najviše govori kada se ono već dogodi, a još uvijek premalo na edukativno preventivnoj razini. Poznavajući moć medija s pravom se može reći da se upravo ovdje krije veliki prostor za napredak u izvještavanju o nasilju nad ženama i femicidu.
O problemu nasilja više govoriti i bez konkretnog povoda
Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja obuhvatila je ukupno 79 priloga u informativnim emisijama tri nacionalne televizijske kuće (HTV, Nova TV i RTL) tijekom tri mjeseca 2018. godine. Prilozi su se najviše odnosili na nasilje nad ženama, a njih čak 40 posvećeno je agresiji i nasilju, slijedi 16 priloga na temelju sudskih izvješća i crne kronike, dok je priloga o društvenim akcijama i programima podizanja svijesti bilo ukupno tek 14.
Ovi podaci pokazuju da najveći interes medija (ili javnosti) pobuđuju konkretni slučajevi nasilja, odnosno praćenje njihova sudskog epiloga pri čemu se koriste elementi spektakularizacije poput snimki izbliza, zumiranja, zvučnih efekata, jezičnih fraza i sl. Manje je priloga zabilježeno u emisijama magazinskog tipa iako upravo ovaj format ima najveće mogućnosti prikazivanja teme kao društvenog problema.
Ipak, ovdje analiza uočava i pohvaljuje sve češći način korištenja termina koji sugeriraju da se u slučaju nasilja nad ženama radi o rodno uvjetovanom nasilju, odnosno o društvenom problemu, a ne o privatnoj tragičnoj situaciji.
Više izjava stručnjaka i kontekstualnih informacija
Međutim, analiza pokazuje da se u izvještavanju rijetko navode kontekstualne informacije poput podataka o rodnom nasilju i femicidu (statistika, istraživanja, usporedbe) te podataka o uzrocima zbog kojih je došlo do nasilja (nasilna povijest počinitelja, nedostatna institucionalna podrška žrtvama). O posljedicama nasilnog čina nešto se češće govori i to uglavnom u kontekstu predaje policiji, uhićenja i dosuđene kazne.
Premda su u strukturi osoba čije su izjave uzimane najviše zastupljeni stručnjaci njihov bi udio u minutaži trebao biti veći jer se odabirom kvalificiranih sugovornika smanjuje trivijalizacija problema pa on postaje predmet općeg interesa. U ovom pogledu korisne smjernice nalaze se u Priručniku Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj, i socijalnu politiku te u Medijskom kodeksu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja u Hrvatskoj provedena je u sklopu Studije medijskog tretmana rodnog nasilja u Mediteranskom području emitiranja koju je inicirala radna skupina Žene i mediji kao dio Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA), a čiji je član i Agencija za elektroničke medije.
