Piše: Ivana Perković Rosan
Uoči početka Olimpijskih igara u Parizu razgovarale smo s autoricom interaktivne knjige ‘Olimpijska početnica’ Anom Popovčić. Ova bivša državna prvakinja i reprezentativka u mačevanju sada je voditeljica i koordinatorica Odbora za promicanje tekovina olimpizma, olimpijskog pokreta i znanstvenih dostignuća u sportu i u sklopu jednog od projekata nastala je i ‘Olimpijska početnica’ koja je nedavno predstavljena javnosti. Zanimljivo je da je ono što je bilo zamišljeno kao projekt od 15 strana na kraju preraslo u knjigu od 300 stranica koja sadrži i zadatke, kviz pitanja, bojanke i križaljke. Inače, ovogodišnje Olimpijske igre u Parizu počinju 26. srpnja i traju do 11. kolovoza, a na njima će sudjelovati 73 hrvatska predstavnika, od toga 15 sportašica i 58 sportaša. Najmlađa hrvatska sportašica 17-godišnja je Jana Pavalić, a lijepa sportska priča je i svakako i ona od stolnotenisačice Ivane Malobabić koja je sjajnim rezultatima i formom zaslužila debi na Olimpijskim igrama u svojoj 44-oj godini.
Nedavno ste predstavili interaktivnu knjigu ‘Olimpijska početnica’, možete li nam malo reći o ovoj knjizi, koliko ste dugo radili na njoj i kako je ovaj projekt počeo?
Olimpijska početnica edukativan je materijal, zapravo kao neki udžbenik koji pokriva sve glavne teme koje olimpizam obuhvaća, no na jedan djeci (ja bih rekla i odraslima) zanimljiv i pristupačan način. Ideja za knjigu nastala je zapravo iz potrebe. U skladu s Olimpijskom poveljom, dvije glavne zadaće svakoga nacionalnog olimpijskog odbora su priprema i sudjelovanje sportaša na olimpijskim igrama i širenje olimpizma u svojoj državi. Odbor za promicanje olimpizma koji vodim u Hrvatskoj olimpijskoj akademiji, još 2019. godine pokrenuo je projekt Olimpijskih radionica koje se provode u osnovnim i srednjim školama, ali i različitim drugim prigodama izvan školskih institucija. Osmislili smo programe sukladno uzrastu i u nekoliko navrata od 2019. do 2023. godine organizirali seminare za nove edukatore, no kroz cijeli taj proces postalo je jasno da postoji puno tema koje bi se zapravo lakše i bolje mogle djeci prenijeti kroz neki popratni materijal. Na tom tragu sam još krajem 2019. godine počela slagati neke zadatke, no prvobitni plan je bio da to bude manja radna bilježnica od 20-ak stranica. Cijeli projekt zastao je, kao i mnoge druge stvari na ovoj našoj planeti, početkom 2020. zbog epidemije koronavirusa. Naši edukatori nisu više imali pristup u škole, no to je rezultiralo mojim ozbiljnijim posvećivanjem Olimpijskoj početnici koja se profilirala kao idealan način da se olimpijske teme prošire među mlađom populacijom. Sama izrada ove knjige, a posebno osmišljavanje zadataka bilo mi je silno zadovoljstvo, gotovo igra.
Ilustracije na knjizi radila je Lara Žigić?
Da, najvažnija suradnica u svemu, koja je pratila sve moje ideje i zamisli, bila je ilustratorica i grafička dizajnerica Lara Žigić, jedna je od novih mladih istaknutih i cijenjenih ilustratora u Hrvatskoj. Nisam prije nikad surađivala s njom, ali sam pratila njezin rad preko medija i društvenih mreža i kada sam dobila ideju za Početnicu, javila sam joj se sa prijedlogom za suradnju. Ona je odmah pristala, doduše u početku smo planirale da to bude puno manji projekt. Na kraju je to ispao neusporedivo veći posao i jedna suradnja u koju smo uložile doista puno sati zajedničkog rada kroz koji smo se zapravo i upoznale i mogu reći postale prijateljice. Mislim da mogu reći i u Larino i svakako svoje ime da smo doista uživale u ovom procesu.
Ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja Danira Bilić, akademik Ratko Cvetnić, ravnatelj Hrvatske olimpijske akademije Saša Ceraj te autorica i ilustratorica ‘Olimpijske početnice’
Ana Popovčić i Lara Žigić / Foto: HOO
Tijekom rada na knjizi, koje zanimljivosti su Vas posebno dojmile?
Ja sam već dugo u tim temama; čitam, pišem i predajem. Zapravo sam i doktorirala na povijesti sporta, tako da radeći ovu knjigu nisam istraživala podatke, već sam birala što ću uvrstiti od svega onoga što znam i eventualno provjeravala neke informacije. Uostalom to je kako joj i ime kaže – početnica. A zanimljivosti ima silno puno. Kao i u drugim područjima – što više o nečemu znate to vam je i zanimljivije. No olimpizam doista obiluje silno zanimljivim pričama i detaljima, počevši od antičkih olimpijskih igara pa do danas. Npr. već taj podatak da su se stari Grci na olimpijskim igrama natjecali goli. Mi to govorimo kao suhoparni podatak, a to je zapravo prilično nevjerojatno kad malo razmislite o tome. Čak je i u starom vijeku to bilo nevjerojatno i Rimljani su se zgražali nad tom praksom. Pa onda činjenica da je na prvim modernim olimpijskim igrama ženama bilo zabranjeno sudjelovati i općenito koliko dugo i sporo su se žene borile za pravo da nastupaju u svim sportovima na olimpijskim igrama. Pa tek su ovogodišnje igre u Parizu prve gender equal, sve do ovih Igara udio muških natjecatelja je bio veći. Onda bizarni sportovi koji su u prošlosti bili na programu olimpijskih igara, doduše uglavnom kao demonstracijski sportovi poput puštanje zmajeva, konjički skok u dalj, plivanje s preprekama, letenje balonom, utrkivanje golubova, polo na biciklima itd. Cijeli olimpijski pokret vrvi zanimljivim pričama, a da još nismo niti dotakli pojedinačne priče o pojedinim sportašima i nastupima.
Koje hrvatske sportašice su se našle na stranicama ove Olimpijske početnice?
Posebno su istaknute Janica Kostelić, Sandra Perković, Sara Kolak, Snježana Pejčić, Iva Majoli, Ana Sršen i Sanda Dubravčić Šimunjak, a sve hrvatske osvajačice olimpijskih medalja navedene su u popisu osvajača.
Ana Popovčić / Foto: HOO
Nije tajna da kao nacija imamo sve veći problem s debljinom i da jako mali broj ljudi redovno vježba, to su dodatni razlozi zbog kojih je važno popularizirati sport i olimpijske vrijednosti za djecu?
Apsolutno. Ideja olimnizma danas je posebno važna i nažalost posebno neshvaćena jer ju vezujemo samo uz vrhunski sport. Naime, olimpizam definira bavljenje sportom kao jedan dodatak kvalitetnom životu, alat kojim ćemo svoj život učiniti boljim. Dakle olimpijski ideal je jedan svestran, zaokružen život u kojem je sport samo jedan njegov dio – to nije rezervirano samo za vrhunske sportaše i olimpijce, to je nešto čemu svatko od nas treba težiti – izgraditi najbolju verziju sebe i natjecati se samo sam sa sobom svaki dan. Uostalom moderne olimpijske igre zamišljene su kao amaterska natjecanja. Danas je profesionalni sport apsolutno prevladao i to je u redu (tko bi pratio olimpijske igre da se na njima natječu doista samo amateri), ali ponavljam, olimpijski ideal je da svatko od nas uključi sport u svoj život i zapravo na taj način živi svoju najbolju verziju sebe, u svakom smislu, a ne samo sportskom.
Još malo brojimo do početka Olimpijskih igara, koje sportove Vi najviše pratite i bavite li se Vi aktivno nekim sportskim aktivnostima?
Moj sport je mačevanje. Svojedobno sam bila državna prvakinja i reprezentativka u disciplini floret, a godinama sam radila i kao trenerica tako da na svakim olimpijskim igrama s posebnim zanimanjem pratim mačevalački turnir. Osim mačevanja obavezno pratim sve nastupe naših olimpijaca, a posebno emotivno nastupe u individualnim sportovima, nekako mi je to puno stresnije nego ekipni sportovi. Osim mačevanja, sportovi koje na olimpijskim igrama baš volim gledati su atletika i plivanje, ali mogu reći da zapravo volim pratiti cijele olimpijske igre – natjecanja, otvaranje i sve popratno što se događa jer uvijek bude puno toga.
