U sklopu programa ‘Strašne žene (n)i spekulativna fikcija‘, u petak 27. studenoga u 18 sati, Prostor rodne i medijske kulture K-zona organizira live streaming predavanja Bajkarice – na temu ukoričenih bajki o snažnim i strašnim ženama iz pera dvije domaće pripovjedačice: Erike Katačić Kožić i Srebrenke Peregrin.
‘Bajkarice’ su posebno štivo, a takve su i njihove autorice, koje su složile knjigu zaboravljenih i manje poznatih bajki iz svih dijelova svijeta u kojima su žene, pogađate, posebne na sasvim drugačiji način. Pitanja o knjizi, izvorima, pripovijedanju i samim pripovjedačicama vodit će Mihaela Marija Perković, a Srebenka i Erika će dati sve od sebe da se snađu što bajkovitije.
Zato odjenite crvene cipelice, uzmite svoj najdraži šal ili dekicu, šalicu toplog čaja i zavalite se u svojoj fotelji dok na Zoomu saznajete kakve su se to bajke u kojima su žene drugačije vještice i princeze, a i kako se zvala hrvatska Pepeljuga – stoji u pozivu organizatora događaja.
Predavanje možete pratiti 27. studenoga od 18 sati putem ZOOM platforme na ovoj poveznici ili putem streaminga na Facebook Vox Feminae.
O autoricama:
Erika Katačić Kožić (1974.) je američko-ekvadorska Hrvatica sa zagrebačkom adresom i odličnim hrvatskim. Za život zarađuje kao managerica i znanstvenica u farmaceutskoj industriji, a za dušu pripovijeda, piše priče i putuje. Pripovijeda od 2011., što uz pratnju glazbala didžeridua kao dio pripovjedno-glazbenog sastava ‘Didgpriče – Didgstories’, što u sklopu projekta ‘Snažne žene’ koji je pokrenula sa Srebrenkom Peregrin, s kojom je napisala ‘Bajkarice’. Putujući diljem svijeta do sada je skupila preko 100 knjiga narodnih priča i bajki iz Azije, Afrike, Europe i Amerike.
Srebrenka Peregrin (1980.) rodila se u Zadru, odrasla u Rijeci, a nakon toga je živjela još u Čakovcu i Velikoj Gorici, dok se nije skrasila u Zagrebu. Bajke voli toliko da je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala s diplomskim radom na temu ‘Suvremene funkcije likova iz bajki’. Pripovijedala je na varaždinskom Špancirfestu, u Zoološkom vrtu grada Zagreba, Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, Arheološkom parku Andautonija, na izložbi ‘U potrazi za ženskim arhetipom’ Etnografskog muzeja u Zagrebu, na manifestacijama u Bakru i Petrinji te na nizu znanstvenofantastičnih konvencija u Zagrebu, Rijeci, Opatiji, Sisku i Pazinu, gdje je poznata kao ona koja nosi turban i voli teme osnaživanja žena te fantastike u narodnim pričama. Srebrenka uz pripovijedanje, piše i objavljuje vlastitu fikciju te vodi mali obrt za prevođenje i poduku jezika.
Mihaela Marija Perković (1976.) je vječno oduševljena svijetom, smijehom i ženama. I književnošću, pa tako puno čita, povremeno prevodi i uređuje, znatno manje piše i još manje objavljuje, a prokastrinaciju živi kroz organiziranje i sudjelovanje u SF konvencijama i raznim radionicama programima, poput ‘Strašne žene (n)i spekulativna fikcija’ kojeg je smislila s Milenom Benini nakon što su otvorile Vox Feminae razgovorom o Ursuli K. Le Guin. U odraslom životu, gdje isto ima bajki, vodi mikrobiznis Savarakatini.
Program ‘Strašne žene’ financijski podupire Ured za kulturu Grada Zagreba. Program DKC Šesnaestice su-finaciraju Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo Kulture RH. DKC ‘Šesnaestica’ korisnica je institucionalne potpore Zaklade Kultura Nova.
