Antonija Dujmović
Izražavajući podršku djevojkama i ženama u digitalnoj ekonomiji nastavljamo s predstavljanjem izvrsnih znanstvenica i stručnjakinja koje su podijelivši osobna iskustva dale velik doprinos WiDS (Women in Data Science) konferenciji održanoj u Zagrebu netom prije izbijanja korona krize. Ovaj put predstavljamo podatkovnu znanstvenicu i vanjsku suradnicu na Pomorskom fakultetu u Rijeci Barbaru Pongračić koja je diplomirala Primjenu svemirskih tehnologija u Kini i kojoj su višegodišnji interesi proučavanja (sada tako aktualne teme) potresi i sustavi za navigaciju.
Što je trenutno u fokusu Vašeg interesa?
Trenutno sam zaposlena u konzultantskoj tvrtki iOLAP koja ima široki raspon klijenata od osiguravajućeg i financijskog sektora, sektora prodaje i distribucije hrane, industrije nafte i plina do zdravstva, a fokus mog rada je usmjeren na obradu i analitiku velikih količina podataka. Osim toga, radim kao vanjska suradnica na Pomorskom fakultetu u Rijeci gdje je moje istraživanje usmjereno na različite primjene satelitskih sustava za navigaciju, a najviše uz proučavanje ionosfere i poremećaja uzrokovanih vanjskim čimbenicima poput potresa. Ova dva naoko različita smjera rada se zapravo upotpunjuju i vrlo su slična zbog načina obrade, analize i prikaza dobivenih rezultata.
Koji su konkretni načini primjene rezultata Vaših istraživanja i rada?
Satelitski sustavi za navigaciju poput GPS-a se upotrebljavaju u svakodnevnom životu kao npr. u bankarskom sektoru za označavanje transakcija, u poljoprivredi za bolju efikasnost kod sijanja i sjetve te smanjenje ukupnih troškova poslovanja, za nadzor pomorskog prometa ili u rekreativne svrhe. S druge strane, u znanosti se razvijaju različite grane istraživanja u meteorologiji, geologiji, geodeziji, istraživanju ionosfere, itd., a čije primjene nisu direktno vezane uz svakodnevnu širu primjenu već uz specifične zahtjeve korisnika.
Jesu li mogućnosti koje pruža podatkovna znanost dovoljno prepoznate u društvu?
Mislim da mogućnosti koje pruža podatkovna znanost još uvijek nisu dovoljno prepoznate. Podatkovna znanost se i dalje razvija, a njezina primjena će se povećavati kada tvrtke postanu dovoljno „podatkovno“ zrele za uvođenje takvih procesa. Danas možemo govoriti o već dobro poznatim i uhodanim primjenama podatkovne znanosti u marketingu, računalnom vidu, u analizi slika i videa, primjene u analizi tekstova i govora itd. Radeći u iOLAP-u koji je jedan od lidera na tržištu poslovne analitike, dobila sam priliku raditi na puno zanimljivih projekata.
Što je Vas osobno motiviralo i usmjerilo na ovo područje?
Osobno me privukla široka primjena podatkovne znanosti te načini na koje podatkovna znanost utječe na donošenje poslovnih odluka i poboljšanje poslovnih procesa. S druge strane mi je izuzetno zanimljivo sudjelovati u razvoju različitih usluga prema krajnjim korisnicima sa ciljem poboljšanja i olakšavanja svakodnevnice.
Koji su posebni izazovi u ovom zanimanju?
Najveći izazov koje možete očekivati su često nerealna očekivanja što podatkovna znanost može. Prva prepreka implementacije podatkovne znanosti je nedovoljna količina kvalitetnih podataka te kako ih skupiti. Također, za svaki pojedinačni slučaj primjene je potrebno vrlo jasno postaviti ciljeve i željene ishode kako bi sve uključene strane bile zadovoljne.
Kako je izgledao Vaš obrazovni put i jesu li djevojke bile u manjini među Vašim kolegama/cama?
Moj obrazovni put nije bio klasičan za nekoga tko se bavi podatkovnom znanošću. Diplomirala sam Nautiku i tehnologiju pomorskog prometa na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci gdje sam se pri izradi diplomskog rada prvi put susrela sa pojmovima vezanim uz podatkovnu znanost. Nakon toga sam diplomirala Primjenu svemirskih tehnologija na Beihang University u Kini gdje sam stekla vrlo specifična znanja vezana uz analitiku satelitskih podataka. Kao i u svim STEM područjima, djevojke su bile u manjini, ali to ne znači da se u budućnosti ne može očekivati veći broj žena u ovom području. Zanimljivo je npr. da je tim u iOLAP-u kojem pripadam, a to je Umjetna inteligencija i napredna analitika, sastavljen od 100% žena.
Koja biste stereotipna mišljenja o ovom zanimanju izdvojili?
Ne mogu reći da se radi o stereotipima već o neznanju vezanom uz to što podatkovna znanost jest. Ovisno s kime razgovarate čut ćete komentare poput „To je lako, samo stisneš Enter i sve se odradi samo… “ ili „Podatkovna znanost i umjetna inteligencija je opasna i ljudi će ostati bez posla…“. Bilo bi super kada bi se „sve odradilo samo“ ali za postizanje te razine potrebni su sati i sati rada, analize, pisanja kodova i testiranja dok se ne postignu zadovoljavajući rezultati. Mislim da podatkovna znanost i umjetna inteligencija nisu tu da ljudima preuzmu poslove već da njihove mogućnosti iskoristimo što bolje za poboljšanje naših života.
Što bi po Vama za društvo značila veća uključenost djevojaka i žena u IKT područje?
Mislim da generalno nedostaje stručnjaka u IKT području. Tradicionalno je uvijek bilo manje žena iz raznih razloga, ali mislim da će se taj broj povećavati. Nadam se da će se interes povećati i za uključivanje u podatkovnu znanost upravo zbog široke primjene koju ona nudi. Veća uključenost djevojaka i žena u IKT područje će definitivno doprinijeti povećanju različitosti u timove i pristupanju rješavanja problemima što će u konačnici biti pozitivan utjecaj. Također, neka istraživanja su pokazala da start-upovi koje vode žene imaju veću vjerojatnost da uspiju. Poručila bih ženama i djevojkama da se okušaju u IKT području bez obzira na barijere na koje će moguće naići. IKT područje je dinamično, konstanto se razvija i pruža mogućnost zapošljavanja i razvitka u različitim ulogama.
