Piše: Antonija Dujmović
Europski dan jednakih plaća ove je godine obilježen 4. studenog izvedbom predstave „Novac je imenica muškog roda“ u kazalištu Teatar &TD prema tekstu Petre Radin i u režiji Maria Kovača. Njih dvoje, uz glumicu Petru Težak, utjelovljuju i likove iz predstave. Komad je osmišljen u okviru europskog projekta „Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine“ kojega je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
„Predstava, koja se temelji na realnim ekonomskim pokazateljima, progovara o rodnoj nejednakosti na poslovnom tržištu, a obilježava je humor koji je gorak i ciničan no istovremeno i razotkrivajuće realan“ stoji u opisu predstave.
Diskriminaciji žena u svijetu rada posvjedočila je i glumica u predstavi, Petra Težak, koja se početkom godine i sama našla u situaciji da je zatražila pomoć pravobraniteljice Višnje Ljubičić zbog otkaza na predstavi koji je uslijedio odmah nakon što je objavila da je trudna. Obrazloženje poslodavca je bilo da niti u početnom stadiju trudnoće ne može glumiti atraktivnu ženu. Jedanaest mjeseci kasnije, na Dan jednakih plaća, glumeći u ovoj predstavi stajala je na kazališnim daskama sa svojom bebom.
Na razini Europske unije žene u prosjeku zarađuju 16 posto manje, a u Hrvatskoj 13 posto
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je na konferenciji za medije uoči predstave „Novac je imenica muškog roda“ naglasila da je 4. studenog 2019. dan kada žene simbolično prestaju primati plaću i sljedeća dva mjeseca rade besplatno. Naime, na razini Europske unije žene u prosjeku zarađuju 16,2 posto manje od muškaraca, a prema izračunu točno na ovaj datum počinje teći preostalih 16 posto.
U Hrvatskoj je rodni jaz u plaćama nešto niži i iznosi 13,2 posto. Naime, prema podacima Državnog ureda za statistiku za 2016. prosječna bruto plaća žena u Republici Hrvatskoj iznosila je 7.444 kuna, dok je za muškarca iznosila 8.575 kuna.
„Uzroci nejednakih plaća su višestruki, a uključuju činjenicu da žene češće rade u nepunom radnom vremenu, da rade u slabije plaćenim sektorima, da većina neplaćenog rada (kućanske i obiteljske obveze) pada na njihov teret zbog čega se pri napredovanju suočavaju sa staklenim stropom“, rekla je Ljubičić istaknuvši da je najveći jaz u plaćama u zdravstvu i socijalnoj skrbi, financijama i osiguranju te prerađivačkoj industriji (žene u ovim djelatnostima imaju plaću manju čak preko 70 posto u odnosu na muškarce).
Ministrica Blaženka Divjak: Sati koje žena provede u neplaćenom radu su oni koji joj nedostaju za profesionalno usavršavanje
S njom se složila i ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, dodajući da uzroci nejednakosti leže i u nestandardnim oblicima rada, nepunom radnom vremenu i radu na određeno te u neravnoteži poslovnog i privatnog života.
„Sati provedeni u neplaćenom radu, oko poslova koje bismo trebali dijeliti, su oni isti sati koji nedostaju ženi kako bi se posvetila profesionalnom usavršavanju. To je ono što se vezuje uz karakteristiku da su žene manje ambiciozne“, rekla je ministrica Divjak. Podsjetila je i na činjenicu da su u razrednoj nastavi zaposlene pretežito žene, a kako raste iznos plaće tako je i veća zastupljenost muških profesora u višim razredima.
Josip Šipić iz Instituta za društvena istraživanja pozvao se na analizu koja je u završnoj fazi i koja ukazuje da segregacija u obrazovanju generira neravnopravnost na tržištu rada. Na to se nadovezala Anamarija Tkalčec iz CESI-ja koja je posebno naglasila potrebu uvođenja građanskog odgoja u škole jer smatra da je rodna neravnopravnost posljedica rodnih stereotipa i rodno neosviještenih politika. Dodala je kako upravo zbog ovoga CESI u partnerstvu s Pravobraniteljicom provodi edukacije.
Državna tajnica Marija Pletikosa: Hrvatska će u svom predsjedanju Vijećem EU isticati politike ravnopravnosti spolova
Igor Knežević ispred Sindikata umirovljenika Hrvatske osvrnuo se na rodni jaz u mirovinama koji kod nas prema podacima iz 2018. iznosi 24,5 posto zbog čega su starije žene posebno izložene riziku od siromaštva.
Državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Marija Pletikosa, također je istaknula da jaz u plaćama i mirovinama vodi većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti žena, poglavito onih starije dobi. Kao izaslanica predsjednika Vlade RH, Andreja Plenkovića, rekla je da će Hrvatska u svom predsjedanju Vijećem EU isticati politike socijalne uključivosti, prevencije siromaštva te jačanja jednakih mogućnosti i ravnopravnosti spolova.
