Piše: Antonija Dujmović
Za datum obilježavanja Europskog dana jednakih plaća (Equal Pay Day) Europska je komisija ove godine odredila 10. studenoga. Ovaj datum simbolično predstavlja dan kada zaposlene žene u Europskoj uniji počinju raditi besplatno do kraja 2020. u odnosu na muškarce.
Premda se bilježi pomak od dva posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je Dan jednakih plaća stigao šest dana ranije (4. studenoga), porazna je činjenica da su žene u prosjeku plaćene 14,1 posto manje od muških kolega zbog čega još uvijek godišnje zarade gotovo dvije plaće manje.
Osim toga, žene su slabije i zastupljene na tržištu rada od muškaraca. Rodni jaz u zapošljavanju u EU iznosio je 11,7 posto u 2019., a u cijeloj EU bilo je zaposleno 67,3 posto žena u odnosu na 79 posto muškaraca (podaci iz EU27), podsjeća Europska komisija.
Među članicama EU postoje značajne razlike u ovom segmentu. Razlika u plaćama između žena i muškaraca kreće se od oko 3 posto u Rumunjskoj i Luksemburgu do više od 20 posto u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Estoniji. U Hrvatskoj, prema podacima Eurostata iz 2018., stopa rodnog jaza u plaćama iznosi 10,5 posto, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku gotovo 13 posto (muškarci su u 2018. prosječno mjesečno zaradili 8.837kn, a žene 7.711kn).
Više je razloga zašto žene zarađuju manje, navodi EK. Jedan od njih je i taj da žene provedu manje vremena u plaćenom radu – dok je samo 8 posto muškaraca u EU 2019. radilo u nepunom radnom vremenu to je učinila gotovo trećina žena diljem EU-a (30,7 posto).
Nadalje, žene su više zastupljene u slabije plaćenim sektorima. Otprilike 30 posto ukupne razlike u plaćama objašnjava se prevelikom zastupljenošću žena u relativno slabo plaćenim sektorima, poput skrbi i obrazovanja. S druge strane, udio zaposlenih muškaraca vrlo je visok (preko 80 posto) u bolje plaćenim sektorima, poput znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).
A tu je i suočavanje sa staklenim stropom. Položaj u hijerarhiji utječe na razinu plaće – manje od 10 posto izvršnih direktora vodećih tvrtki su žene. Zanimanje s najvećim razlikama u satnici u EU bili su menadžeri u kojem je čak 23 posto niža zarada za žene nego za muškarce.
I na koncu ostaje i činjenica da su žene u većini primorane preuzeti obiteljske i kućanske obveze. Žene u prosjeku provode manje sati na plaćenom poslu od muškaraca, ali više sati na neplaćenom radu što utječe na njihov izbor i razvoj karijere.
Prošle je godine Dan jednakih plaća u Hrvatskoj obilježen kazališnom predstavom „Novac je imenica muškog roda“ u okviru projekta „Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine“ kojega je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova podsjeća da je ova tema u posljednje vrijeme u fokusu Europske komisije te da će nedavno predložena Direktiva o minimalnim plaćama u EU imati utjecaja i na smanjenje rodnog jaza u plaćama.
“Također, Povjerenica za jednakost Helena Dalli je u svojem obraćanju (početkom 2020.) u Europskom parlamentu istaknula da je jednakost u plaćama jedan od ključnih principa nove Strategije EU za ravnopravnost spolova 2020.-2025., prema kojoj će Europska komisija do kraja 2020., predstaviti obvezujuće mjere vezane uz transparentnost plaća”, navodi Pravobraniteljica.
Dodaje kako je Europska unija tijekom 2019. značajno unaprijedila pravni okvir vezan uz područje zapošljavanja i položaja na tržištu rada. Europski parlament i Vijeće usvojili su Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi dok je Vijeće EU-a donijelo Preporuku o pristupu radnika/ca i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti.
U svrhu ukazivanja na problematiku i podizanje svijesti o nejednakim plaćama Pravobraniteljica kod nas provodi EU projekt „Jednaka prava-jednake plaće-jednake mirovine“ koji traje od 1. listopada 2018. do 31. prosinca 2020.
