Pripremila: Antonija Dujmović
Promatrajući 2017. u odnosu na 2016., od kada je mjera roditelj odgojitelj u primjeni, u Zagrebu je zabilježen porast broja djece rođenih kao treće, četvrto, peto i šesto dijete. U svakom slučaju ovaj porast ohrabruje, a s druge strane zabrinjava pad broja rođenja prvog i drugog djeteta – navodi se u Nacrtu strategije demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje 2019. do 2031.
Od 2007. do 2014. godine u Gradu Zagrebu rađalo se preko 4 000 djece kao prvorođeni, a od 2015. godine taj broj je u opadanju tako da je 2017. kao prvo dijete rođeno njih 3 672. U 2017. godini kao treće i svako daljnje dijete rođeno je ukupno 1 462 djeteta što je samo 133 više nego u 2016. godini. S druge strane, broj prvorođene djece manji je za 241.
Prema tome, efekt porasta koji je postignut povećanjem broja živorođene djece prema redu rođenja kao treće i svako daljnje, manji je od pada broja rođenja prvorođene djece – zaključuje se u ovom dokumentu.
Mjeru koristi 460 muškaraca i sedam puta više žena
Grad Zagreb je 2016. uveo mjeru „roditelj odgajatelj“, a glavni uvjeti su bili da u zajedničkom kućanstvu osoba skrbi o troje ili više djece od kojih najmlađe dijete još ne ide u osnovnu školu. Cilj mjere bio je u narednim godinama povećati broj trećerođene djece.
U razdoblju od 2016. do 2018. tu je mjeru koristilo 3 939 osoba od kojih 462 muškaraca i 3 477 žena za što je iz gradskog proračuna ukupno isplaćeno nešto više od pola milijarde kuna.
Novčana pomoć isplaćuje se mjesečno i iznosi 65 posto prosječne bruto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba. Prema raspoloživim podacima, u veljači 2019. godine, mjeru roditelj odgojitelj koristilo je 4 104 korisnika, a naknada je iznosila 4 264,98 kn za što je Grad Zagreb po korisniku izdvojio ukupno 7 106,99 kn mjesečno.
Potencijalni korisnici mjere su svi kojima je plaća manja od 4 000 kuna
Osim nezaposlenih roditelja, mjeru su počeli koristiti i oni zaposleni koji su dali otkaz, ispisali dijete iz vrtića neposredno prije početka škole, odnosno prije polaska djeteta u prvi razred, kako bi još osam ili devet godina mogli primati novčanu pomoć od Grada Zagreba do djetetove 15 godine života. Najvjerojatnije je da su mnogi roditelji ovdje kalkulirali, da li raditi za manju plaću ili minimalac od 3000 kn ili uzeti ovu mjeru i dobivati 4 264,98 kn – stoji u Nacrtu demografske strategije.
Prema podacima Državnog ureda za statistiku 41 posto zaposlenih u Gradu Zagrebu ima plaću do 5 000 kn, a 33 posto do 4000 kn. Prema tome, sve nezaposlene majke ili očevi, kao i sve rodilje ili očevi koji rade, a imaju plaću do 4 000 kn, potencijalni su korisnici novčane pomoći za roditelja odgojitelja jer postoji mogućnost davanja otkaza.
Pravobraniteljica predlaže skraćenje trajanja mjere do polaska djeteta u školu
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uključila se u savjetovanje o Nacrtu strategije demografskog razvoja Grada Zagreba i ukazala na negativan učinak mjere na dio žena s obzirom na otežan povratak na tržište rada nakon dugotrajnog izbivanja. Upozorila je i na neizvjesnost mjere vezano uz raspoloživost proračunskih sredstava te na pitanje socijalizacije djece koje je važno za vrtićku dob, a što ova mjera isključuje.
Pravobraniteljica je kao dobar primjer predložila skandinavski model obiteljske politike koji počiva na dva hranitelja te čija je osnovna značajka da podržava kombiniranje plaćenog vanjskog i neplaćenog obiteljskog rada.
Naglašavajući u hrvatskom društvu izraženu neravnotežu između poslovnog i privatnog života koja posebno pogađa žene navela je kako je najveća prepreka ženama na tržištu rada dob i majčinstvo.
Izvor: Grad Zagreb / Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
