Antonija Dujmović
Iskustvo boli zajedničko je svim ljudima, no postoje specifičnosti u odnosu na spol i dob osobe. Tako naprimjer, određene bolesti povezane s boli, poput multiple skleroze, glavobolje, migrene više pogođajau žene, a i moždani udar kod žena ima nešto drugačije simptome nego kod muškaraca. Kako se nositi s boli općenito kao i o njenim specifičnostima u ženskoj populaciji odgovore smo potražile kod akademkinje Vanje Bašić Kes, pročelnice Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol, ujedno i voditeljice MS i Fabry centra KBC Sestre milosrdnice.
Kako ste se odlučili na specijalizaciju iz neurologije? Čini se da je u ovoj grani medicine više žena nego muškaraca, kakvo je po tom pitanju stanje u Vašem timu?
Neurologija je jedna od najpropulzivnijih struka u medicini, a vodeća neurologinja u vrijeme kada sam birala što ću specijalizirati bila je akademkinja Vida Demarin. Njen entuzijazam, stručnost, međunarodna prepoznatljivost bili u presudni u odabiru moje profesije koju s veseljem obavljam dugi niz godina. Nakon dugogodišnjeg rada na Katedri za anatomiju, Sveučilišta u Zagrebu gdje sam magistrirala i doktorirala dobila sam specijalizaciju na Klinici za neurologiju KBC Sestre milosrdnice gdje sam se subspecijalizirala za intenzivnu medicinu, a ubrzo nakon toga i za neuroimunologiju. Ponosna sam što sam prije 15 godina na Klinici za neurologiju, KBC Sestre milosrdnice osnovala MS Centar za liječenje MS bolesnika u kojem se liječi preko 1000 bolesnika s multiplom sklerozom, Fabry centar te Centar za bol u okviru Zavoda za neuroimunologiju, neurolgenetiku i bol. Također sam osnovala dva Referentna centra Ministarstva zdravstva, Referentni centar za dijagnostiku i liječenje akutne i kronične boli te Referentni centar ministarstva zdravstva za neuroimunologiju i neurogenetiku.
Tijekom dugogodišnjeg rada u neurologiji, posebno sam ponosna na brojne mlade specijaliste neurologije kojima sam bila mentorica, a među njima su uglavnom žene. U Republici Hrvatskoj, neurologija se smatra ženskom strukom, pogotovo u Klinici za neurologiju KBC Sestre milosrdnice, iako je i sve veći broj muških kolega zainteresirano za ovu prekrasnu struku.
Ističete da Vam je velika podrška u karijeri bila akademkinja Vida Demarin koju ste naslijedili na poziciji predstojnice Klinike za neurologiju na KBC-u Sestre milosrdnice. Koliko Vam je značilo njezino mentorstvo i podrška kao žene ženi?
Akademkinja Vida Demarin utabala je put nama mladim neurolozima da se razvijemo svatko u željenom području. Iako sam na specijalizaciju došla s doktoratom znanosti učinjenim pod mentorstvom akademika Slobodana Vukičevića na Katedri za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, akademkinja Vida Demarin je imala najjači utjecaj na moj stručni i znanstveni rad iz područja neurologije, neuroimunologije, neurogenetike i boli.
Osim podrške u stručnom i znanstvenom smislu, akademkinja Vida Demarin imala je razumijevanja i za moj privatini život, tako da sam paralelno uz profesionalno napredovanje uspjela osnovati obitelj, rodila i odgojila moju Petru Magdalenu, studenticu 3. godine Stomatološkog fakulteta te Petra Krešimira, studenta 1. godine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zgrebu. Upravo zato što je žena, razumjela je važnost balansa profesionalnog i privatnog života i na tome sam joj beskrajno zahvalna.
Vaša specijalnost je multipla skleroza, neka istraživanja ukazuju kako od te bolesti češće obolijevaju žene? Zna li se zašto?
Kao i sve ostale autoimune bolesti, tako i multipla skleroza nažalost češće pogađa žene i to mlađe životne dobi. Statistike govore da je u Hrvatskoj omjer 3:1, odnosno tri puta češće obolijeva ženska populacija. Uzrok bi mogao biti u razlikama u imunosnom ili živčanom sustavu muškaraca i žena, koje mogu biti uzrokovane učinkom spolnih hormona, genetskim razlikama, različitim utjecajima okoliša i modernog načina života.
Kakav je utjecaj multiple skleroze na reproduktivne funkcije žene?
MS ne utječe na mogućnost žene da ostane trudna, niti utječe na fetalni razvoj kao ni na mogućnost prijevremenog poroda. Plodnost žene s MS-om također ne umanjuje uzimanje imunomodulacijske terapije ili klinički oblik MS-a koji bolesnica ima. Po nekim istraživanjima bolesnice s MS-om imaju smanjenu rezervu jajnih stanica u jajnicima, no potrebna su istraživanja na većem broju ispitanica. MS ne dovodi i nije vezana uz povećanu incidenciju spontanih pobačaja, malformacija kod djeteta kao ni uz fetalnu smrt. Trudnoća ne uzrokuje napredovanje bolesti, a upotreba imunomodulacijskih lijekova prije trudnoće pozitivno utječe na klinički tijek multiple skleroze u postpartalnom razdoblju. U postpartalnom razdoblju glavno je pitanje dojiti ili (ponovno) započeti imunomodulacijsko liječenje. Po dostupnim podacima, lijekovi glatiramer acetat i interferoni beta mogu se koristiti tijekom dojenja što se ne može reći sa sigurnošću za ostale imunomodulacijske lijekove. U svakom slučaju, moderan pristup u liječenju MS-a je poticati žene da ostvare majčinstvo, ako to žele.
Menstrualni bolovi su samorazumljivo ‘rezervirani’ za žene, ali zašto još uz to često dolaze i glavobolje, migrene? Kako si pomoći?
Migrena je vrsta glavobolje koja se često u žena javlja vezano uz menstruacijski ciklus, u nekih pred ili na početku menstruacije, u nekih u periodu ovulacije, a u nekih na kraju perioda krvarenja bilo da je ono rezultat prirodnog ciklusa ili posljedica redovite stanke uzimanja egzogenih hormona. Pretpostavka je da nastaje uslijed pada koncentracije estrogena u krvi u predisponiranih žena, ali i promjena serumske koncentracije prostaglandina i serotonina. Na početku krvarenja dolazi do otpuštanja prostaglandina iz endometrija i ulaska u cirkulaciju što uzrokuje nastanak glavobolje, mučnine i dismenoreje. Migrena povezana s menstruacijom bez ili s aurom prema kriterijima Međunarodne klasifikacije glavobolja odnosi se na napadaje migrene koji se javljaju u razdoblju od dva dana prije menstruacije i prva tri dana krvarenja, u barem dva od tri menstrualna ciklusa, ali i u drugim danima tijekom mjeseca.
Glavobolja kao i mučnina i povraćanje u menstrualnoj migreni češće su intenzivniji i traju duže te slabije reagiraju na terapiju nego kod drugih oblika migrena. Liječenje migrena povezanih s menstruacijskim ciklusom može biti akutno i preventivno. Potrebno je kombinirati nefarmakološke (hladni oblozi, mirovanje, vježbe relaksacija, akupunktura, biofeedback terapija) i farmakološke metode. Migrene povezane s menstrualnim ciklusom mogu se prevenirati i hormonskom (estrogenskom) terapijom, ali samo u žena s migrenom bez aure, dok se zbog povećanog rizika od ishemijskoga moždanog udara ne preporučuje ženama s migrenom s aurom.
Radite s pacijentima koji pate od posljedica moždanog udara, koji su najčešći uzroci moždanog udara u mlađoj životnoj dobi?
Moždani udar u mlađoj životnoj dobi nastaje kao posljedica brojnih i raznolikih uzroka. Dijagnostička obrada mlađih bolesnika s moždanim udarom je opsežna. Najčešći uzroci su disekcija ekstrakranijskih krvnih žila, kardioembolizam, preuranjena ateroskleroza, hematološki i imunološki poremećaji. Sve je veći broj mladih osoba koje konzumiraju drogu koja je važan rizični čimbenika za nastanak moždanog udara. Važno mjesto zauzimaju i genetske bolesti koje kao posljedicu imaju moždani udar. Najvažniji genetski poremećaji koji mogu rezultirati moždanim udarom su CADASIL, MELAS sindrom i Fabryjeva bolest. Liječenje je slično kao i u osoba starije životne dobi, osim što je tromboliza kontraindicirana u osoba mlađih od 18 godina
Simptomi moždanog udara kod žena nešto su drugačiji nego kod muškaraca, koliko je to osviješteno? Imamo i javnozdravstvenu kampanju Dan crvenih haljina kojoj je cilj podići svijest upravo o moždanom udaru kod žena…
Nedavne studije pokazuju da žene imaju veću vjerojatnost da će doživjeti netradicionalne simptome moždanog udara nego muškarci. Ovi simptomi mogu uključivati:
Iznenadni umor ili slabost: žene mogu doživjeti iznenadnu slabost ili umor koji nije povezan s prenaprezanjem ili nedostatkom sna. Ovaj je simptom osobito čest kod žena.
Mučnina ili povraćanje: žene mogu doživjeti mučninu ili povraćanje kao simptom moždanog udara. Ovaj simptom je osobito čest kod žena mlađih od 45 godina.
Nedostatak daha ili poteškoće s disanjem: žene mogu osjetiti nedostatak daha ili poteškoće s disanjem kao simptom moždanog udara. Ovaj simptom je osobito čest kod žena starijih od 55 godina. Bol ili nelagoda u prsima: žene mogu osjetiti bol ili nelagodu u prsima kao simptom moždanog udara. Ovaj simptom je osobito čest kod žena starijih od 55 godina.
Ključno je napomenuti da ovi simptomi nisu samo kod žena, već ih mogu doživjeti i muškarci. Međutim, žene imaju veću vjerojatnost da će doživjeti ove netradicionalne simptome nego muškarci.
Akademkinja Vanja Bašić Kes, dr. med. spec. neurolog / Foto: privatni album
U narodu se znalo reći da žene mogu istrpjeti veću bol jer imaju iskustvo rađanja… Koliko je općenito istinita teza da neki ljudi imaju veći prag tolerancije na bol? O čemu to ovisi?
Osim fizioloških i psiholoških mehanizama, na doživljaj boli djeluju i sociokulturni čimbenici, odnosno uvjeti okoline u kojoj se pojedinac razvija kao osoba. Pripadnost različitim etničkim skupinama koje imaju različit odnos prema manifestaciji boli utječe i na njen doživljaj. Sociodemografska obilježja pojedinaca kao što su spol i dob, također imaju utjecaj na doživljavanje boli. Ustanovljeno je kako su žene iste dobi, obrazovnog statusa i kulturne sredine osjetljivije na bol nego muškarci iste usporedne skupine. To se tumači sa različitim procesom socijalizacije dječaka i djevojčica kojim se od ranog djetinjstva diktiraju oblici ponašanja. Naime, kod dječaka se osuđuje ukoliko pokazuje bol, dok je kod djevojčica to prihvaćeno. Životna dob također je čimbenik koji utječe na doživljavanje boli. Poznato je kako u starijoj životnoj dobi dolazi do slabljenja mnogih osjeta, pa bi bilo logično očekivati kako su stariji ljudi manje osjetljivi na bol, međutim ona nije uvjetovana smanjenom sposobnošću bolnih podražaja kod starijih ljudi, već je razlika u ponašanju prema boli, odnosno prihvaćanju iste.
Treba li se s današnjim dosezima medicine trpjeti bol?
Zahvaljujući suvremenim dosezima medicine danas nitko ne treba trpjeti bol. Najvažnije je otkriti točan uzrok boli, pokušati otkloniti uzrok boli te spriječiti prelazak akutne u kroničnu bol. Olakšanje boli jedna je od primarnih zadaća i kurativne i palijativne medicine kako u stacionarnim tako i u ambulantnim uvjetima. Kako je kronična bol značajan javnozdravstveni problem, njezina kontrola nezaobilazan je element i zahtjeva kontinuirane i sveobuhvatne procjene i češće terapijske korekcije.
Bol danas smatramo petim vitalnim znakom pa je zadatak svakog kliničara i praktičara kontinuirana edukacija i unaprjeđenje osobnih vještina njezina rješavanja. Uz odgovarajuću farmakološku terapiju, bol čak i u krajnjem stadiju neizlječive bolesti može se kontrolirati u do 90 % slučajeva. Na raspolaganju su i nefarmakološke i invazivne metode.
Postoje tri široke kategorije analgetskih lijekova: opioidi, neopioidni analgetici (uključujući acetaminofen i nesteroidne protuupalne lijekove) i tzv. adjuvantni analgetici (koanalgetici). Opioidi su zlatni standard za liječenje karcinomske boli ali i nekontroliranu ne karcinomsku bol. Većina koanalgetika su komercijalno dostupni za indikacije izvan boli, a kao analgetici u slučajevima prisutne neuropatske komponente, boli u kostima, i bol povezana s malignom opstrukcijom. Nefarmakološki pristup uključuje psihološku terapiju (npr. vođenu vizualizacijom), tretmane koji su uobičajno označeni kao rehabilitacija (transkutana nervna stimulacija, terapijske vježbe, udlage), veliki broj blokada živaca te komplementarne metode, a najvažnije mjesto u tome svakako pripada akupunkturi.
Nazivaju Vas doktoricom za bol, boli li ponekad nešto i doktoricu za bol, kako se nosite s time?
Točno, budući se godinama bavim problemima akutne i kronične boli, prozvali su me doktoricom za bol budući sam brojnim sugrađanima i pacijentima tu bol stavila pod kontrolu. Smatram da je akupunktura veoma učinkovita i sigurna metoda liječenja akutne i kronične boli, te kad god je moguće primjenim je sama na sebi. Drago mi je da je danas, upravo zahvaljujući Akademkinji Vidi Demarin i meni akupunktura postala dostupna svim našim sugrađanima, primjenjuje se u mnogim bolnicama i ambulantama, a za očekivati je da će primjena u budućnosti biti još veća.
