Ivana Perković Rosan
Povodom Svjetskog dana menopauze, koji se obilježava 18. listopada, razgovarale smo s autoricom hit knjiga ‘Čudesna moć hormona’ i ‘Žene u hormonskoj ravnoteži’, doktoricom Sanjom Toljan, jednoj od rijetkih stručnjakinja u Hrvatskoj koja se posvetila liječenju pacijenata s kroničnim bolnim sindromima i multihormonskim poremećajima. Prvo je specijalizirala anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje, a potom je studirala modernu hormonsku nadomjesnu terapiju kod predsjednika Svjetske udruge anti-aging medicine dr. Thierrya Hertoghea u Bruxellesu. Već 20 godina je ravnateljica privatne poliklinike u Zagrebu. S doktoricom Toljan razgovarale smo o perimenopauzi, menopauzi, zašto trebamo koritizol, alostatskom opterećenju kao i o uzimanju hormona.
Prvo ste specijalizirali anesteziologiju, a potom ste se odlučili za specijalizaciju iz preventivne i anti-age medicine u Belgiji, što Vas je potaknulo da se posvetite području utjecaja hormona na zdravlje?
Jednostavno bih rekla, bio je to put razvoja karijere. Obje moje specijalizacije i anesteziologija i anti age medicina bave se cijelim čovjekom, ne odvajaju osobu na organe, nego gledaju organizam u cjelini. Kad anestezirate osobu, kontrolirate sve njene funkcije isto je tako i s anti age medicinom, želite u formi održati cijeli organizam. Tražeći odgovor kako pomoći pacijentima da budu zdravi i da se odupru bolestima današnjice, došla sam do anti age medicine, ili još bolje, medicine koju pratim i proučavam, a zove se psiho-neuro-endokrino-imunolgija ( PNEI). Ako se anesteziologija bavi akutnim stresom, PNEI se bavi kroničnim stresom, i objašnjava kako se zaštiti od njega i zadržati zdravlje do duboke starosti.
Menopauza je dugo bila tabu tema, o tome se nije puno pričalo, ipak vremena se mijenjaju, no jesu li žene dovoljno upoznate što ih sve potencijalno čeka u menopauzi?
Ma nikako, ovo je muško društvo, menopauza nije muški termin i nema ju u terminologijama današnjice. Žene se generalno ne osjećaju dobro s tim terminom. Puno smo kompliciranije od muškaraca, i to je naša prednost. Priroda nas je stvorila da se mijenjamo, prolazimo kroz tranzicije. Nakon plodne faze i reprodukcije, priroda nam namjenjuje povratak sebi i svojim interesima, poslovima, hobijima, idejama. Kako je to lijepo ? Kako je to njegujuće? I naravno u muškom svijetu, to je neprihvatljivo, to im stvara problem. Slobodna žena, izašla iz reproduktivne faze, sila je i snaga, i ako to ona spozna, i počne se tako ponašati, postaje ugroza, prvenstveno muškarcima. Ovo nije feminizam, nego činjenica. Priroda nas je napravila da se mijenjamo i prilagodimo, a tko smo mi da to negiramo? Perimenopauza je promjena, a postmenopauza faza slobode, i žene, ako to osvijeste mogu svoju starost dočekati zdrave i ispunjene, a ja ih podučavam u tome, kroz predavanja, konzultacije i moje knjige.
Na ovogodišnjem panelu u Rijeci govorili ste o tome ‘Kako prirodno balansirati perimenopauzu’, koji su najvažniji savjeti koje biste preporučili svim ženama?
Žene prolaze ovu fazu različito i nema univerzalnog recepta. Kao i kroz pubertet, koji nas je uveo u reproduktivno razdoblje, perimenopauza će nas izvesti iz njega. Ako ste imali težak pubertet, mogli biste očekivati i tešku perimenopauzu. Žene generalno ne žele izaći iz reproduktivnog razdoblja, žele biti uvijek u toj fazi, a ja ih „vabim“ da se puste prirodi i da ostave iza sebe sve brige i probleme reprodukcije. Perimenopauza je početak oslobođenja, i u stvari, ja samo ženama pokazujem kako se osloboditi tereta koji im više nije potreban. Kad uspijem, rezultati su iznad očekivanja.
Istaknuli ste kako je jedan od najvažnijih načina dovođenja hormona u balans odlazak u krevet u 22 sata?
Pa da, taj famozni cirkadijalni ritam. Sve u našem organizmu radi po tom ritmu, svaka stanica i njen dio ima ritam, koji treba biti usklađen s pravilnim spavanjem i budnošću. To nisam smislila ja, kako mnogi misle, to je priroda. Cirkadijalni ritam je fenomen koji ne možete negirati, 30 godina je trajalo istraživanje kako on funkcionira i konačno je dodijeljena i Nobelova nagrada 2017. za otkriće kako je naš organizam povezan s okolinom. Ako taj ritam ne poštujemo, dolazi do mnogih bolesti, koje danas prečesto viđam.
Što se tiče uzimanja hormona, situacija nije za sve žene ista, nekima se preporučuje, a nekima ne?
Perimenopauza je faza u kojoj ako ništa ne promijenite, neće vam pomoći niti hormoni. Zato, hormonsku terapiju smatramo šlagom na torti. Tek kad se žena nauči živjeti s promjenom, ima smisla da uzima hormone, koji su, znanstveno dokazano ključni za očuvanje vitalnosti. Naravno, o tome se malo govori, još uvijek nije ušlo u svakodnevnu praksu. Mislim, kad AI preuzme liječenje, hormoni će biti top terapija. Jer kad uzme sve znanstvene podatke u obzir, bez predrasuda, umjetna inteligencija će ih proglasiti najboljim što za sebe možete učiniti. Govorim o hormonima, a ne o hormonskim nalozima.
Prije deset godina malo tko je znao što je kortizol i što nam radi tijelu, sada se puno više o hormonima piše, govori i čita?
Svakako, društvene mreže čine čuda, i sama se puno informiram preko njih, svima je danas puno lakše doći do informacija nego prije desetak godina. U svim tim tekstovima, kortizol je nesretnik kojeg se treba riješiti, a u našem tijelu on je antiinflamatorni hormon, koji nas štiti od upale. Njegova neravnoteža je problem, a on sam po sebi je potreban. No, doći će i to na društvene mreže, nadam se.
Obično govorimo o stresu na poslu, no u kojoj mjeri izloženost konstantnom stresu unutar obitelji (egzistencijalni problemi, preopterećenost obiteljskim obvezama, psihičko/fizičko nasilje i slično) može utjecati na poremećaj rada hormona. Je li to dovoljno osviješteno?
Radi se o fenomenu koji u PNEI zovemo alostatsko opterećenje. Naravno da to nije osviješteno, pa koga briga danas koliko ste opterećeni? Znam da nitko u konvencionalnoj medicini ne procjenjuje koliko ste oštećeni i opterećeni, i to je taj „missing link“ ozdravljenja. Mi u PNEI uzimamo upravo to opterećenje kao važan parametar u dostizanju zdravlja i bavimo se njime. Moji pacijenti dobiju upute i za taj segment života.
Objavili ste i niz knjiga o hormonima, ‘Čudesna moć hormona’,’ Žene u hormonskoj ravnoteži’, ‘Muškarci u hormonskoj ravnoteži’, to što su knjige bestseleri dovoljno govori koliko je to važna tema, u Hrvatskoj ipak nema puno stručnjaka koji se bave ovom temom?
Hrvatska je mala zemlja, sa stručnjacima koji bježe iz nje. Pravo je čudo da sam i ja ostala ovdje, no nije mi žao. Danas u globaliziranom svijetu nije važno gdje živite, možete imati konzultaciju sa stručnjakom iz Indije, ili iz Brazila. I ja radim s pacijentima iz cijelog svijeta, zahvaljujući tehnologiji. Tko želi, može ozdraviti, kako kaže jedna krasna poslovica: svaka bolest se može izliječiti, ali ne i svaki čovjek.
Spremate li novu knjigu?
Da, upravo se uređuje drugo dopunjeno izdanje knjige ‘Žene u hormonskoj ravnoteži’. Dopisala sam nova poglavlja, pogotovo sam se osvrnula na hormonsku nadomjesnu terapiju: mitove i istine. Veselim se, i nadam se da će ju žene rado čitati.
