Antonija Dujmović
U Zagrebu je nedavno održana konferencija o demografiji u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Povjerenica EK za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica istaknula je da Europu ne trebamo promatrati kao kontinent starih, već, prije svega, dugovječnih ljudi koji imaju društveni potencijal, ali i da produljeni životni vijek nosi svoje izazove za zdravstvene, socijalne i mirovinske sustave. Na obje dimenzije dugovječnosti, kao potencijala i kao izazova, potrebno je odgovoriti prilagodbom politika i zakona. Kako se ova tema kroz različite aspekte dotiče žena, od majčinstva, skrbi, zapošljavanja do usklađivanja obiteljskog i poslovnog života bio je to povod našem razgovoru s potpredsjednicom Europske komisije.
Sve češće se spominje termin ekonomija dugovječnosti, na koje sve načine možemo iskoristiti potencijal osoba starije životne dobi? Je li krajnje vrijeme mijenjati društvenu percepciju po tom pitanju?
Starija životna dob postaje puno relativniji pojam u situaciji kad nam se životni vijek produljuje te kad udio starijih osoba u cjelokupnoj populaciji značajnije raste. Šezdesetogodišnjaci ili sedamdesetogodišnjaci već danas potencijalno više nisu starci. Teoretski imaju pred sobom još puno godina života, godina korisnosti i produktivnosti. No glavni preduvjet da nastave doprinositi društvu svojim znanjem, umijećem, vještinama i iskustvom, je to da su zdravi. A zdravlje se gradi, zdravijim režimom života i prevencijom bolesti, na način da starenje ne mora podrazumijevati i gubitak sposobnosti.
Tako da na vaše pitanje mogu odgovoriti s vrlo jasnim „da“. Da, mislim da je vrijeme ne samo mijenjati društvenu percepciju prema našim starijim sugrađanima, već je potrebno konkretno promijeniti i prilagoditi naše politike i naše institucije tim daleko duljim životima – posebno jer znamo da će značajni postotak djece koja se rađaju danas u Europi – neki govore i do 50 posto – potencijalno živjeti do blizu 100 godina. Naši sustavi nisu održivi kad se gledaju kroz prizmu te nove demografske realnosti koja je u nastajanju. Tako da ne samo da ih trebamo prilagoditi, nego trebamo i opremiti Europljane u razvoje jedne nove pismenosti – pismenosti dugovječnosti – jer te duge živote treba učiniti ujedno i zdravima i produktivnima, a to možemo samo ako ih počnemo izgrađivati od malih nogu!
Žene čine većinu starijih osoba, većinu osoba s nižim primanjima i mirovinama, a ujedno i većinu onih koje skrbe o starijima i siromašnima. Ovo jako dobro zrcali u Hrvatskoj najuspješniji i najdugotrajniji ESF program “Zaželi” putem kojeg se zapošljavaju gerontodomaćice, mogu li ovakvi programi biti putokaz dugoročnijim rješenjima?
U Europskoj uniji imamo skoro 8 milijuna žena u sektoru neformalne skrbi. Žene čine i 90 posto zaposlenih u ovom zanimanju. U isto vrijeme, kako ste istaknuli, većina starijih osoba s nižim primanjima su upravo žene. Uz to postoje i brojne prepreke u pronalasku novog posla nakon razdoblja izbivanja zbog skrbi o djeci ili starijim članovima obitelji. Zato je program “Zaželi” važan. On je najuspješniji i najdugotrajniji ESF program u Hrvatskoj, koji pridonosi unapređenju kvalitete života starijih osoba, a ujedno je i snažan doprinos ekonomskom osnaživanju žena. Kroz ovakve programe pruža se prilika ženama da steknu radno iskustvo, razvijaju vještine te pridonose zajednici. Istovremeno, ovakvi programi mogu poslužiti kao putokaz za dugoročna rješenja, jer promiču socijalnu inkluziju, jednakost spolova i održivi razvoj. Potrebno je nastaviti ulagati u ovakve programe koji potiču zapošljavanje žena, posebice u sektorima brige o starijima, kako bismo osigurali bolje uvjete života za sve generacije. Ovaj program također podupire nastojanja Europske unije u smanjenju broja ljudi u institucionalnoj skrbi i većem osamostaljivanju starijih osoba te njihovoj socijalnoj uključenosti bez potrebe za boravkom u institucijama skrbi.
Briga o djeci i neformalna skrb o starijim članovima obitelji pada na žene, poglavito u zemljama s tradicionalnim vrijednostima, što direktno utječe na njihovo zapošljavanje. U listopadu je EK objavila paket instrumenata koji se odnosi na veću potporu roditeljima i bolje usklađivanje posla i obiteljskih težnji. Što to konkretno znači?
Svjesni smo koliko demografske promjene snažno utječu na naša društva i gospodarstva, ostavljajući dubinske ekonomske, socijalne i kulturne posljedice. Naš životni vijek u Europi se u zadnjih 50 godina produžio za 10 godina i živimo zdravije, no istovremeno, rađa se manje djece nego ikada do sad. Time se mijenjaju društvena paradigma i narativ – više ne govorimo o starenju (aging), nego o dugovječnosti (longevity).
Dokument kojeg je Europska komisija usvojila naziva „Demography Toolbox“ je set mjera kojima se želi doskočiti negativnim utjecajima demografskih izazova u Europskoj uniji. To nisu politike, već skup alata koje svaka država članica ima na raspolaganju i može ih prilagoditi svojim lokalnim okolnostima. Toolbox je izgrađen na 4 ključna stupa: potpori roditeljima u usklađivanju privatnog i profesionalnog života te mogućnost zasnivanja obitelji ukoliko to žele; potpori mladim naraštajima da napreduju, razvijaju vještine, imaju bolji pristup tržištu rada i cjenovno pristupačnom stanovanju; osnaživanju i očuvanju dobrobiti starijih osoba te privlačenju i integraciji talenata iz trećih zemalja koji zakonito borave na tlu EU-a jer i oni čine dio našeg ljudskog kapitala.
Toolbox svojim mjerama poseban naglasak stavlja na usklađivanju privatnog i poslovnog života, omogućavajući ženama, odnosno roditeljima, kombinirati svoju ulogu očeva i majki s ulogom zaposlenika, čime nisu prisiljeni odreći se jednog u korist drugog. Iako je zasnivanje obitelji isključivo individualan izbor, mjerama koje se tiču osiguravanja kvalitetnog obrazovanja i nakon toga pronalaska primjereno plaćenog radnog mjesta, rješavanja stambenog pitanja kao i dostupnosti skrbi za djecu, moguće je utjecati na donošenje takve osobne odluke.
Žene imaju višestruku ulogu u društvu – nisu samo majke, bake, supruge i kćeri, već neformalno pružaju skrbi djeci i starijim članovima svog kućanstva. Procjenjuje se kako 7,7 milijuna žena u Europi pruža skrb starijim osobe, čime im se onemogućava sudjelovanje na tržištu rada, dok je u istoj ulozi samo 450 000 muškaraca. Vidljivo je kako je teret neformalne skrb nejednako raspoređen. Objedinjenim mjerama iz Toolboxa se želi stvoriti poticajno okruženje kojim bi se osnažile žene da sudjeluju na tržištu rada i zasnivaju obitelji, ciljanim poreznim reformama jamči se bolji financijski položaj obitelji i pojedinaca kad se zaposle te im istovremeno omogućiti sigurnu i ugodnu starost.
Uz vrtiće i škole, često ističete važnost dostupnosti širokopojasnog interneta u ruralnim područjima EU-a kao važan demografski preduvjet…
Naravno. Radi se uistinu o egzistencijalnom preduvjetu za bilo kakvu demografsku revitalizaciju ruralnih područja. Digitalnom povezanošću, bez obzira gdje se nalazili, povezani smo s cijelim svijetom – no isto tako mrežnom nepokrivenošću, izolirani smo i neatraktivni.
Digitalna transformacija – zajedno sa zelenom – glavni je prioritet EU te stvara bezbroj novih prilika integracijom digitalnih tehnologija, ne samo u načine poslovanja, već i u tijekove naših svakodnevnih života. No ona je potencijalno i prekretnica za ruralna područja: jer za uspješno poslovanje i s neophodnim digitalnim vještinama, više nije potrebno biti u središtu nekog velegrada. Sve više i ruralnim područjima, možemo graditi kvalitetne živote, s uspješnom ravnotežom između obiteljske i poslovne dimenzije, no naravno uvijek uz preduvjet postojanja svih usluga koje život izvan gradova čine atraktivnim.
Posljednje su godine posebno izazovne, počevši od Covid krize, rata na europskom kontinentu pa do pitanja proširenja Europske unije. Fokus u nacionalnim politikama EU članica sve više je na pitanjima migracija…
Istina – i vjerojatno s pravom. U Hrvatskoj je to pitanje relativno novo, jer se prije nismo susretali s migrantima na isti način kao danas, kad smo dio Europske unije, dio Schengena i Eurozone – te kao takvi uz druge prednosti koje Hrvatska pruža, dodatno atraktivni.
Po podacima kojima raspolažemo, države članice koje bilježe najveći broj imigranata (ako uzmemo podatke iz 2021.) su Njemačka (s 874.000 imigranata, ili čak 23 posto svih imigranata u EU), zatim Španjolska (s više od 500.000 ili 14 posto EU), Francuska i Italija. Te 4 države članice broje više od 55 posto sveukupnih imigranata u EU 2021. godine (podaci su slični iz godine u godinu). S druge strane Slovačka, Latvija ili Estonija broje ih najmanje – no radi se o proporcionalno i manjim državama.
Upravo je taj priljev stanovništva putem migracija ono što često čini razliku između država članica po pitanju rasta ili opadanja stanovništva.
No kad govorimo o migracijama, potrebno je činiti jasnu razliku između legalnih i ilegalnih migranata – jer Toolbox legalne migrante smatra sastavnim dijelom ljudskog kapitala EU. Rupe na tržištu rada u Europi, posebice u nekim sektorima, takve su da ćemo ih bez legalnih migranata teško moći popuniti. Ukoliko želimo da naše gospodarstvo ostane konkurentno i nastavi bilježiti rast, legalne migracije trebamo prihvatiti kao sastavni dio naše demografske slike.
Dugo ste već u politici, zapažate li neke promjene u pogledu tretmana žena u političkom okruženju – nazadujemo, stagniramo ili napredujemo?
Broj žena koje aktivno participiraju u političkom i javnom životu je još uvijek prenizak, no postupno se događaju i pozitivne promjene. Na primjer, na europskoj razini, uz predsjednicu Europske komisije i 12 povjerenica, imamo i predsjednicu Europskog parlamenta, a i sve veći broj žena je na čelu država i vlada ili čine njezin dio.
Politički angažman žena ključan je za razvoj zdravog demokratskog društva i zato svi zajedno trebamo težiti većoj uključenosti i žena i mladih i starijih. Potpora i osnaživanje žena i mladih za javni angažman je naša obveza kao društva koje je izgrađeno na stupovima jednakosti i ravnopravnosti. Naša zadaća je stvoriti društvo u kojem su žene donositeljice odluka, aktivni subjekt, a ne samo predmet politika i u tome polako napredujemo.
No, nije dovoljno boriti se za prava žena samo u politici, nego je potrebno podržavati žene u svakom području našeg djelovanja. Primjerice, ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada u pogledu jednakosti plaća jedan je od ciljeva Europske unije na kojem se svakodnevno radi. Žene su ključni faktor ekonomskog razvoja i naše europske budućnosti. Ako želimo snažnu Europu, moramo ulagati u žene, uključivati žene i uvažavati žene u našem svakodnevnom radu.
Da, napredujemo, ali pred nama je i dalje posao koji iziskuje širok, dugotrajan i snažniji doprinos svih nas.
Iz osobnog iskustva, koliko je teško uz angažman u politici biti još i kći, majka, nona, supruga?
Stvarno zna biti zahtjevno uskladiti privatan i poslovan život jer moja funkcija zahtijeva puno putovanja i odricanja koja podrazumijevaju duga vremenska razdoblja u kojima ne viđam ni svoju obitelj ni svoje prijatelje. Kvalitetno ispunjavati različite društvene uloge zahtijeva velik angažman, no sve je ostvarivo dobrom organizacijom vremena i uz veliko razumijevanje moje obitelji. Jako sam im zahvalna jer sam tijekom cijele svoje karijere imala njihovu čvrstu i bezrezervnu podršku. Nažalost, više nisam kći jer je moja mama preminula prošle godine u 95. godini. Obitelj je temeljni stup društva i utjeha u izazovnim vremenima jer stabilnost i sigurnost koju ona pruža je nenadomjestiva. Zato je bitno shvatiti da je sve u životu prolazno, no da je obitelj uvijek tu uz vas, što god da se dogodi, zato ju treba čuvati i njegovati.
