Pripremila: Antonija Dujmović
Nedavno usvojeni Nacionalni program športa 2019. – 2026. prvi je strateški dokument u povijesti hrvatskog športa na nacionalnoj razini. U njemu se prepoznaju dvije ključne značajke – Hrvatska je u svjetskom vrhu po postizanju športskih rezultata, a s druge strane, naša je nacija nedovoljno aktivna u rekreativnom bavljenju športom.
Hrvatski šport ima mnogobrojne prednosti, a među njima su tradicija razvoja brojnih športova, koji imaju svoju vjernu publiku i koji kontinuirano postižu vrhunske športske rezultate pa se i u budućnosti očekuje nastavak te tradicije – navodi se u Nacionalnom programu športa.
No, nadalje se konstatira da je u Hrvatskoj još uvijek manji dio populacije aktivno uključen u zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje pa se u budućnosti ciljevi, mjere i aktivnosti moraju uključiti u stvaranje svih preduvjeta za privlačenje i zadržavanje populacije u tjelesnom vježbanju neovisno o dobi i zdravstvenom statusu pojedinca.
Nedovoljna sportska aktivnost populacije je javnozdravstveni problem
Prema studiji Financiranje športa u Republici Hrvatskoj (Institut za javne financije, 2012.), kućanstva za športsku rekreaciju izdvajaju 0,33 posto od ukupne osobne potrošnje. Ako se u obzir uzmu podaci da zemlje koje najviše izdvajaju za športsku rekreaciju u prosjeku troše oko 2 posto od ukupne osobne potrošnje, može se reći da je Republika Hrvatska pri dnu ljestvice.
Za posljedicu imamo da je premali broj djece uključen u redovito bavljenje športom kroz obrazovni sustav, zbog čega Nacionalni program, među ostalim, predviđa mjere za osiguravanje uvjeta za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja te poticanje zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja.
Nedovoljna uključenost žena na svim razinama
Istraživanje Središnjeg državnog ureda za šport iz 2017. godine pokazalo je da se čak preko 60 posto populacije kod nas ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću i tu je postotak gotovo ujednačen prema spolu.
Međutim u SWOT analizi Nacionalnog programa kao slabost našeg športskog sustava prepoznata je nedovoljna uključenost žena na svim razinama. Stoga je Programom predviđena mjera Poticanje spolne ravnopravnosti u športu s ciljem izrade akcijskih planova uključivanja više žena u sport.
Ciljevi Nacionalnog programa športa 2019. – 2026.
Akcijskim planom propisano je 6 općih i 19 posebnih ciljeva, koji uključuju 64 mjere, kojima bi se u razdoblju od 2019. do 2026. godine trebalo omogućiti smanjivanje nedostataka u hrvatskom športu te iskorištavanje pruženih prilika. Opći ciljevi su:
1. Osigurati preduvjete za dodatni razvoj športa
2. Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i povećati promocijske vrijednosti športa
3. Unaprijediti skrb o športašima
4. Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom
5. Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu
6. Unaprijediti sustav upravljanja u športu
Kroz ove glavne ciljeve nastoji se provoditi briga o sva tri pojavna oblika športa; natjecateljskom, športu u sustavu obrazovanja i športskoj rekreaciji.
