Piše: Antonija Dujmović
Nakon izvrsnog odjeka video spotova s olimpijkama i paraolimpijkama koji su se uoči i tijekom održavanja OI u Tokiju emitirali na televizijskim i radijskim postajama, projekt Glas žena u sportu ide dalje. Na potpisivanju Sporazuma o suradnji na projektu, 13. prosinca u zagrebačkom hotelu Westin, predstavljen je program edukacije namijenjen prvenstveno sportašicama i sportskoj administraciji s ciljem što bolje prezentacije u medijima.
Cilj projekta Glas žena u sportu je povećanje medijske zastupljenosti sportašica i ženskog sporta te suzbijanje negativnih rodnih stereotipa u medijima. Zajednički ga financiraju i provode Hrvatski olimpijski odbor, Agencija za elektroničke medije, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Hrvatski paraolimpijski odbor uz podršku Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva kulture i medija.
Zahvaljujući prestižnoj nagradi Trofej Žene i sport Međunarodnog olimpijskog odbora za 2019. koju je dobila predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova HOO-a Morana Paliković Gruden omogućeno je provođenje edukacijskih radionica u organizaciji HOO-a. Dopredsjednica HOO-a naglasila je važnost edukacije sportašica o nastupima u elektroničkim medijima i na društvenim mrežama:
“Onog trenutka kada su društvene mreže ušle u naš život vidjeli smo da nam nedostaje znanja. To je nekontrolirano područje s jako puno ljudi koji imaju prilike utjecati, pisati, komentirati i ako nemamo puno znanja to bi se moglo negativno odraziti na ženski sport i sportašice. Predložila sam da HOO u okviru projekta Glas žena u sportu preuzme edukaciju koja će se jednim dijelom odnositi na promicanje ženskog sporta, a drugim na usvajanje vještina medijske komunikacije i prezentacije. Svaki sportski uspjeh je brendiranje tima ili sportaša, a o dobrom i uspješnom brendiranju ovisi i pozicija unutar marketinških spona”, kazala je Paliković Gruden.
Dugogodišni sportski novinar Marin Šarec predstavio je koncept radionica čiji je cilj educirati o što boljoj medijskoj prezentaciji i osviještenom upravljanju sportskim imidžom na društvenim mrežama.
Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša podsjetio je na visoki udio žena među osvajačima olimpijskih odličja što je u suprotnosti s njihovom slabijom zastupljenosti u sportu. Mateša je posebno naglasio dva temeljna problema:
“Prvi se temelji na demografiji koja nas izuzetno zabrinjava jer u dobi od 12 do 19 godina Hrvatska ima svega oko 380 tisuća stanovnika. To je premala baza za sve ono što bismo mi htjeli. Drugi problem je pandemija koja je rezultirala time da veliki broj dječaka i djevojčica zbog nemogućnosti treniranja odustaje od sporta. Tu je korijen naših problema sada i u budućnosti. Možemo mu odgovoriti samo tako da pokušamo privući što više djevojčica i dječaka u sport. Imajući ovo u vidu mi smo već napravili neke prve korake, poglavito u ženskom ekipnom sportu za čije smo poticanje pokrenuli razvojne programe i tu se prvi rezultati već naziru.”
“Temeljna je potreba u sportske aktivnosti uključiti što više osoba s invaliditetom, posebice mladih ljudi. Vjerujemo da će ovaj projekt tome pridonijeti, naročito kod žena čija je zastupljenost u sportu niža nego kod muške populacije. Mi imamo oko 30 posto žena u natjecateljskom dijelu. Novim projektima nastojimo privući više mladih s invaliditetom, djevojčica, a to se može postići upravo kroz popularizaciju i medijsku zastupljenost”, rekao je Ratko Kovačić, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
“Drago nam je da je Agencija za elektroničke medije izradom petnaest jednominutnih video spotova s našim olimpijkama mogla dati svoj doprinos projektu Glas žena u sportu. Mi smo vidjeli zajedničku poveznicu s Hrvatskim olimpijskim odborom i s drugima našim partnerima na ovome projektu da jednim sinergijskim djelovanjem otvorimo priču o ženama u sportu. Želimo u javnosti osvijestiti činjenicu da su 50 posto naših medalja donijele žene. Upravo to, među ostalim, pokušavamo kroz ovaj projekt i mislimo da se dobri pomaci naziru”, rekla je Anita Malenica, članica Vijeća za elektroničke medije podsjećajući na rezultate analize koju je provela Agencija, a koji su pokazali poražavajuću zastupljenost ženskog ekipnog sporta od samo 4 posto u informativnim programima triju nacionalnih televizija.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić navela je rezultate istraživanja koji ukazuju na visoku razinu negativnih stereotipa o ženama u sportu. Čak je 65 do 75 posto ispitanih sportaša i sportašica iskazalo kako su svjedočili stereotipnim stavovima u svom sportskom okruženju.
“Cilj nam je da mediji zaista budu inkluzivni kada se radi o praćenju muškog i ženskog sporta, bilo da se radi o pojedincima, pojedinkama ili ekipnim sportovima. Važno nam je da sportske organizacije, stvaraju jednake mogućnosti treniranja, uvjeta za treniranje, kompeticija i za muške i za ženske sportaše. Mi kao institucija zaprimamo, a to ćemo činiti i dalje, pritužbe naših, najčešće, sportašica koje nemaju jednake startne pozicije i nailaze na određenu diskriminatornu praksu”, kazala je Ljubičić.
“Položaj žena u sportu je samo jedan od vrlo važnih pokazatelja opće neravnopravnosti žena u društvu i taj proces napretka je vrlo spor. Projekti poput ovoga trebali bi ubrzati promjene u ovom području i tu je njegova vrijednost. U finalnoj smo fazi izrade Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova od 2022. do 2027. gdje smo znatnu pažnju posvetili i pitanju žena u sportu u Hrvatskoj. Definirali smo mjere koje se prije svega tiču povećanja udjela žena u upravljačkim strukturama nacionalnih saveza i drugih organizacija u kojima se donose odluke gdje, kako u politici tako i u sportu, znamo da prevladavaju muškarci”, rekla je Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH.
